Hrvatsko tržište plastične stolarije očekuje pravi zamah

Procjenjuje se da hrvatsko tržište PVC prozora i vrata vrijedi oko milijardu eura, a u posao se uključilo stotinjak proizvođača. Udjeli najvećih još nisu veći od šest do sedam posto.

Na tržištu PVC stolarije domaći su proizvođači dominantni, i to zahvaljujući visokoj tehnološkoj razini, odnosno suvremenim strojevima i tehnologiji, kojima ne zaostaju za europskim tvrtkama. Sve tvrtke uvoze PVC profile, koje zatim konfekciraju izrađujući stolariju, za kojom se potražnja sve više povećava u tranzicijskim zemljama, dok se na tržištu EU sve više daje prednost drvetu u kombinaciji s aluminijem. No, proizvođači PVC stolarije u prednosti su pred klasičnim stolarima jer se obrtničke linije za rad s plastičnim materijalima mogu smjestiti u manje prostore i uz ulaganja već od 30.000 do 100.000 eura, dok tehnološke linije za proizvodnju drvene stolarije podrazumijevaju industrijska postrojenja koja stoje nekoliko milijuna eura.

Na hrvatskom se tržištu trenutačno stotinjak radionica bavi izradom PVC stolarije od uvoznih plastičnih profila. Prema Fininim financijskim izvještajima tržište plastične stolarije nešto je veće od milijarde kuna. Udjeli najvećih proizvođača na tako usitnjenoj tržištu nisu veći od deset posto.

S prošlogodišnjim prometom od oko 58 milijuna kuna najveći je proizvođač na tržištu PVC stolarije trenutačno bjelovarska tvrtka Troha-Dil, dok joj se udjelom većim od četiri posto približava, također bjelovarska, tvrtka Iveta, a slijede Ilsad iz Ozlja s udjelom od oko tri posto i Energa iz Đakova. Među njima je i jedina hrvatska tvrtka koja sama proizvodi PVC profile, Naronaplast iz Metkovića.

• Imamo nekoliko stalnih kupaca i najviše radimo sa srednjim tvrtkama koje se bave stanogradnjom – kaže Dinko Klasan, vlasnik i direktor tvrtke Troha-Dil, koji tvrdi da je njegova tvrtka stekla prednost pred konkurencijom prije svega organizacijom.

Stolarija se u Troha-Dilu naručuje izravno u jednom od 27 prodajnih mjesta, a svaka narudžba rezultat je izmjere dimenzija na terenu. Mreža ureda uspostavljena je na području cijele Hrvatske, od Osijeka do Zadra i Dubrovnika; ondje se obavlja izmjera i ugovara prodaja, a roba se isporučuje iz bjelovarske radionice.

• Svi naši prodajni centri povezani su online sustavom koji su razvili hrvatski informatičari – objašnjava Dinko Klasan.

Iveta proizvodi 500 do 600 prozorskih okvira na dan i ubrzano širi proizvodnju. Radi u prostoru od 2.500 četvornih metara proizvodnoga pogona na automatskim, računalno vođenim strojevima. Najveći su kupci Ivetina asortimana prozora i vrata dugogodišnji distributeri i velika građevinska poduzeća kojima je rok za isporuku od trenutka naruđbe od sedam do 14 dana. Kao što kaže Ivan Pecek, Ivetin direktor, tvrtka budućnost vidi u reciklaži PVC stolarije.

Tvrtka Ilsad iz Ozlja osnovana je 1993. i drži oko tri posto tržišta PVC stolarije. Osim na domaćem tržištu, tvrtka se već 12 godina nosi i s konkurentima na zahtjevnom njemačkom tržištu, na kojemu danas plasira 35 posto svoje proizvodnje.

Zbog toga je među prvima tvrtkama u Hrvatskoj koja je u proces proizvodnje građevne stolarije uvela sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001. Ilsad proizvodi PVC i aluminijsku stolariju na 2.400 četvornih metara suvremenog proizvodnog prostora s 53 zaposlenih. Dok 30 posto proizvodnje plasira u građevinsku industriju, 70 posto isporučuje na široko tržište. Kao što kaže direktor Stjepan Hrastov, u Hrvatskoj treba što prije donijeti zakon kojim će se kupac zaštiti od nekvalitetne proizvodnje. Zakonom bi trebalo također propisati obvezu ugradnje stakla većeg toplotnog koeficijenta i najnoviji standard RAL, kojim se određuju boje plastičnih materijala.

Odlaganje starih PVC prozora i vrata u Hrvatskoj još nije aktualno jer je takav proizvod relativno kratko na našem tržištu. Prvi PVC prozori počeli su se u Hrvatskoj više ugraditi početkom devedesetih godina. Kako je vijek plastične stolarije 50 i više godina, još nas neko vrijeme ne očekuje organiziranje postupka njezina odlaganja. Sada je aktualnije odlaganje otpada u proizvodnji, koji iz Troha-Dil također odlazi na reciklažu. Od Troha-Dilova otpada partner u Vinkovcima, tvrtka Grad-Export proizvodi vinogradarske kolce i rubne letvice za građevinarstvo.

Godišnji promet bjelovarske Ivete u 2006. bio je oko 36 milijuna kuna, u odnosu na 2005. veći 54 posto. Poduzeće je osnovano 1992. i danas zapošljava 112 djelatnika s desetak vlastitih timova za ugradnju stolarije. Iveta d.o.o. posluje u četiri izložbeno-prodajna predstavništva – u Bjelovaru, Zagrebu, Zadru i Rijeci, a njezin proizvodni asortiman ugrađuju i dugogodišnji partneri-kooperanti koji pokrivaju cijelo hrvatsko tržište. Dok se građevinarskim tvrtkama isporučuje 40 posto proizvodnje, slobodnom tržištu namijenjeno je 60 posto.

U Hrvatskoj ne postoji točan podatak o ugradnji PVC stolarije u odnosu na drvo i aluminij. Prema procjenama vodećih domaćih proizvođača, kreće se 60-ak posto u korist ugradnji PVC-a, dok se 40 posto odnosi na drvo i aluminij – kaže mr. Gordana Pehnec Pavlović, poslovna tajnica Udruženja prerađivača plastike i gume pri HGK.

U Njemačkoj se u 75 posto prozora ugrađuje PVC stolarija, a 25 posto drvo i aluminij, napominje Pehnec Pavlović. Razlog su odlična obilježja materijala i dobra izvedba konačnih proizvoda. PVC stolarija odlična je toplinska i zvučna izolacija, a vijek trajanja joj je 50 do 60 godina. Lako se održava, postoji u širokoj paleti boja i oblika te ima vrlo prihvatljiv omjer kvalitete i cijene.

Korisnicima našeg portala važno je da je stolarija napravljena od petokomornog PVC profila, da ima dvije brtve te da je staklo punjeno plinom, jer takva stolarija osigurava visokokvalitetnu toplinsko-zvučnu izolaciju – kaže Zvonimir Črnković, voditelj portala www.dom.com.

Međutim, takvu PVC stolariju proizvode gotovo svi proizvođači, pa se razlika svodi na ime i cijenu, dok je kvaliteta gotovo podjednaka kod svih. Dom.com odradi 50 ponuda i pet do 10 ugradnji PVC stolarije na mjesec. Mnogi kupci, napominje Črnković, ipak kupuju PVC prozore i vrata ‘standardnih dimenzija’ u velikim trgovačkim centrima po vrlo niskoj cijeni, pa takvu stolariju ugrađuju u objekte koji nemaju svakodnevnu namjenu, primjerice apartmane i vikendice.