Bakterijski meningitis, čiji je uzročnik bakterija meningokoka, napada samo ljudje. Zato je tim stručnjaka sa Sveučilišta Uppsala u Švedskoj pod vodstvom Ann-Beth Jonsson u eksperimentu upotrijebio miševa kojima su dodani humani receptori za koje se bakterije vezuju.
Praćenjem njihove aktivnosti tijekom razvoja bolesti otkriveno je da je obrambeni imunosni sustav izbacio bakterije iz takta, ali da su se također brzo snašle i pojavile se izmijenjene na površini bjelančevina. Istraživači su također otkrili da se bakterije skupljaju u tiroidnoj žlijezdi i da mogu napasti i hormone rasta.
Studija je pokazala da bakterije kojima nedostaje adesin (protein koji se vezuje uz receptore) ne mogu napasti sluznicu. Zahvaljujući novom sustavu koji su razvili švedski znanstvenici, sada je moguće brže i učinkovitije pratiti kako djeluju nova cjepiva i novi lijekovi.
