SAŠA MARENJAK: Doktor za javno-privatno partnerstvo

Budemo li uvijek radili kao što smo uvijek radili, uvijek ćemo dobivati ono što smo uvijek i dobivali, stara je engleska poslovica koju Saša Marenjak, jedan od najistaknutijih domaćih stručnjaka za javno-privatno partnerstvo (JPP), koristi kako bi rekao da ljudi koji žele postići drugačije i kvalitetnije rezultate moraju i raditi drugačije, odnosno uložiti mnogo više napora i truda kako bi uspjeli provesti promjene. U njegovu slučaju, budući da je voditelj JPP Centra Znanja pri Hrvatskom institutu za mostove i konstrukcije (HIMK), te se promjene odnose na novostvorene vrijednosti koje projekt javno-privatnog partnerstva omogućavaju. Njegov radni dan traje od 8.30 do 19.30, a ne-rijetko nakon večere na laptopu do ponoći odrađuje ‘treću smjenu’.

Saša Marenjak, nesumnjivo najtraženiji konzultant za JPP među gradovima, općinama i ministarstvima, sebe ne smatra najvećim domaćim stručnjakom za JPP i kaže da još mnogo uči od profesora Vladimira Skenderovića i Branka Vukmira, koji su, napominje, stekli me-

Najosjetljivijim dijelom sklapanja JPP ugovora u Hrvatskoj Marenjak smatra to što javni sektor još ne razumije dovoljno složenost tog procesa. S vremenom je revidirao kruta stajališta i počeo prihvaćati argumentirane zahtjeve privatnih partnera u njihovoj želji da neke segmente ugovora promijene. Više to nije isti Marenjak koji se vratio iz Engleske, prilagodljiviji je, a ugovori koji se sklapaju sve su kvalitetniji – otkriva nam jedan privatni partner.

Saša Marenjak rođen je 1966. u Čaglinu, gdje je završio osnovnu školu. Srednju školu za građevinske tehničare završio je u Zagrebu, gdje je i diplomirao na Građevinskom fakultetu. Postavši građevinski inženjer, ostvario je želju iz djetinjstva. Već je s pet godina, tijekom posjeta ujaku koji je tada bio voditelj gradnje na nekoj sekciji brze ceste u libijskom Tripoliju, rekao da će, kad odraste, biti upravo građevinski inženjer. Svidio mu se način života građevinara i rad na konkretnim projektima, ali i vožnja džipom kroz pustinju.

Jedan od sugovornika, ovaj put iz javnog sektora, za Marenjaka kaže da je natprosječno inteligentan radoholičar kojemu ništa nije teško i koji se upustio u avanturu pionirskog posla, koji izvrsno obavlja. Već dugo čeka i napokon je dočekao da se njegovo znanje i stručnost počnu u Hrvatskoj primjenjivati u praksi. Vršina mu je upornost, koja ponekad prelazi u manu, s obzirom na to da ljudima koji nisu upoznati s tematikom javno-privatnog partnerstva nedovoljno razumljivo, ali uporno objašnjava tu složenu građu.

Oni, pak, koji se razumiju u JPP, za Marenjaka kažu da je jedan od rijetkih u Hrvatskoj koji govoreći o JPP-u doista zna o čemu govori. Nakon što je Marenjak uime HIMK-a savjetovao javne partnere u vezi sa sklapanjem JPP ugovora, ponajviše u Koprivnici i Varaždinskoj županiji, u vrijeme kad većina uopće nije bila upoznata s tim modelom, njegove su usluge aktualna i priča o splitskoj Banovini, zgradi Gradskog poglavarstva iz koje Uprava želi iseliti i prenamijeniti je u luksuzni hotel te traži privatnog partnera za gradnju nove zgrade na drugoj lokaciji. Čak je 13 kompanija, među kojima ima stranih i domaćih, poslalo svoje po- nude želeći JPP sa Splitom, pa izgleda da Spli- čanima neće biti lako izabrati privatnog part- nera. Najveći su mu izazov, kao što sam kaže, rad na JPP projektu stadiona Maksimir i Kajz- rica u Zagrebu.

Saša Marenjak počeo se u Hrvatskoj baviti javno-privatnim partnerstvima nakon dubljeg izučavanja Privatne financijske inicijative (PFI) kao modela JPP-a i zaključio da javni sektor u Hrvatskoj može veoma uspješno koristiti taj model, odnosno dobiti kvalitetne javne građevine i kvalitetnije usluge za isti ili manji trošak u usporedbi s tradicionalno realiziranim projektima.

Najosjetljivijim dijelom sklapanja JPP ugovora u Hrvatskoj Marenjak smatra to što javni sektor još ne razumije dovoljno složenost procesa ustupanja radova i pripreme cijelog projekta kako bi se postigli zaista optimalni rezultati. Smatrat će jednog čovjeka apsolutnim stručnjakom za JPP, slažu se svi naši sugovornici, značilo bi površno shvatiti javno-privatno partnerstvo. Naime, da bi javni ili privatni partneri dobili kvalitetnu savjetničku uslugu, uvijek im je potreban tim savjetnika, jer JPP ugovori podrazumijevaju pravne odnose, financije te građevinsku struku.

Marenjak je tako, uz pomoć profesora Skenderovića i Vukmira pri HIMK-u, počeo razvijati grupu mladih inženjera koji su, kao što sam kaže, u posljednje tri godine zajedničkog rada, s njime podijelili velik broj sati rada i entuzijazma. Javno-privatno partnerstvo, kao sintagma uz koju se u hrvatskoj javnosti povezuje ime Saša Marenjaka, sve je više politička priča, a neki će reći da je upravo Marenjak stručnjak koji je nadigrao politiku, jer je prve projekte počeo raditi s aktualnim oporbenjacima u Koprivnici i Varaždinskoj županiji, dok je vladajuća strana trebalo više od dvije godine da na nacionalnoj razini prihvate JPP.

Hrvatski stručnjak za JPP Saša Marenjak čini želju svojih suradnika za kontinuiranim usavršavanjem i zainteresiranost za posao koji rade, a smeta ga kada netko unaprijed traži izgovore za neuspjeh i želi odustati od rada i po- kušaja da se nešto napravi na nov i bolji način. Upravo bi to moglo biti jako važno za sve koji s Marenjakom žele raditi na JPP projektima, a da bi u godinama koje dolaze JPP u Hrvatskoj bio uspješna priča, za sklapanje JPP ugovora i plivanje u tom poslu trebat će obra- zovati mnogo ljudi.