Doigravanje

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odlučila je tri mjeseca ne naplaćivati naknade iz pravilnika koji je donijela početkom 2007. Njime je uz već postojeće administrativne pristojbe i naknade uvela naknade u obliku postotka od prometa ili prihoda sudionika financijskog tržišta. Tako bi, primjerice, svaka burza trebala plaćati 0,0025 tisućini ukupne tržišne kapitalizacije svih vrijednosnih papira, što za Zagrebačku burzu iznosi oko 630 tisuća kuna na godinu. Neslužbeno su razlog tromjesečne stanke u naplati upravo neočekivano visoki prihodi od novouvedenih naknada. Stoga nije čudno da se predsjednik uprave Hanfe Ante Samodol javno hvali da mu neće trebati novac iz proračuna.

Na povezivanje Agrokora i Delte slovenski će Mercator odgovoriti novim strateškim povezivanjima s lokalnim partnerima na svim tržištima na kojima je prisutan. Na konferenciji za novinare održanoj u srijedu u Ljubljani osobito su istaknuti pregovori Mercatora s nekoliko trgovačkih lanaca u BiH. Što se Hrvatske tiče, čini se da u ovoj godini neće biti novih akvizicija. Naime, Mercator-H je lani ostvario prihod od 261 milijuna eura, što je rast od 37,8 posto u odnosu na godinu prije. Direktor Mercatora-H Alan Kričković objasnio je da je visoki rast rezultat integracije Ere te otvaranje novih dućana. U 2007. pak Mercator u Hrvatskoj planira rast od oko 7 posto, odnosno 280 milijuna eura prihoda, očito samo od organskog rasta.

Uprava Ine zatražila je od konsorcija svjetskih banaka da joj osigura zajam od mlijardu dolara kojim bi dijelom refinancirala postojeće dugu, a dijelom ga utrošila na ‘opću namjenu’. Uzimanje tako visokog kredita za pokrivanje dugova pokreće pitanje koliko se Ina dosad zaduživala i na što su utrošena ta sredstva. Inina zaduženost naglo je porasla prošle godine: potkraj 2004. obveze po dugoročnim kreditima iznosile su 842 milijuna kuna, potkraj 2005. 748 milijuna kuna, ali potkraj lipnja 2006. taj je iznos porastao na 1,12 milijardi kuna. Uz dugoročne, povećale su se obveze i po kratkoročnim kreditima, i to samo u 2005. za više od 500 milijuna kuna, a u prvoj polovini 2006. za dodatnih 260 milijuna kuna. Može se pretpostaviti da je dio tog novca bio namijenjen projektu obnove rafinerije. László Geszti, donedavno predstavnik MOL-a u Upravi Ine, u jednom se intervjuu pohvalio da je Ina zajmove za prvu fazu obnove rafinerije dobila isključivo zahvaljujući MOL-ovim napomina. Međutim, očito postignuti uvjeti kredita nisu bili zadovoljavajući pa ih je Uprava Ine nakon samo godinu dana odlučila refinancirati.

Nestlé i Lactalis lani su sklopili ugovor o zajedničkom ulaganju u segmentu mlječnih proizvoda. Ugovorom je osnovana tvrtka-kći u kojoj Nestlé ima 40-postotni, a Lactalis 60-postotni vlasnički udjel.

U odluci Luke Rajića da proda Dukat francuskoj mljekarskoj grupaciji Lactalis mnogo više iznenađuje izbor kupca nego odluka da se Dukat proda. Da će Dukat uskoro biti prodan, naslućivalo se već neko vrijeme, ali potencijalni su se kupci tražili u redovima kompanija već prisutnih u regiji, dok se uz Lactalis do ovog tjedna nije ni na koji način povezivala riječ ‘Hrvatska’ u istoj rečenici. Međutim, iza pojave Lactalis na našim prostorima zapravo stoji jedna druga moćna multinacionalna kompanija, koja je u Hrvatskoj uspješno prisutna već niz godina – Nestlé.

To je udruživanje bilo prvi put najavljeno u prosincu 2005. godine, a realizirano je nakon što je dobiveno dopuštenje antimonopolske agencije Europske unije. Zajednički potvrat u prvom je redu usmjeren na daljnji razvoj Nestléovih proizvoda u segmentu hladnih mliječnih proizvoda poput jogurta i deserta, koji imaju ključnu ulogu u strategiji rasta i razvoja kompanije Nestlé, koja se sve više orijentira na zdravlje i nutricionizam. Lactalis je za taj zajednički potvrat odabran kao kompanija koja se odlikuje visoko učinkovitom proizvodnjom i golemim iskustvom u nabavi.

Prema nekim izvorima, Nestlé i Lactalis očekuju da će im tvrtka-kći godišnje ostvarivati oko 1,5 milijardi eura prodaje. Nestlé je već iskazivao određene ambicije prema proizvodnji nekih od svojih proizvoda u Hrvatskoj, ali u novije vrijeme nije našao tvrtku s kojom bi uspostavio suradnju kakvu je svojedobno, još od početka prošlog stoljeća, imao s tvornicom Zvečevo, koja je za tu kompaniju proizvodila čokolade, te poslije s Podravkom, koja je za Nestlé proizvodila juhe Maggie. Također, ta se kompanija u nekoliko navrata spominjala kao mogući interesent za preuzimanje Podravke i Kraša, ali u oba bi se slučaja radilo o neprijateljskom preuzimanju, čega se Nestlé kloni. Za prvu Nestléovu akviziciju u Hrvatskoj čekala se pogodna prilika, odnosno dobra kompanija s jakim brendovima, kakav Dukat zacijelo jest, te, što je još važnije, s kooperativnim vlasnikom i menadžmentom.

S obzirom na to da Luka Rajić ne kontrolira tek nekoliko postotaka dionica Dukata, jasno je da je dogovor o prodaji već postignut i to je jedini razlog zbog kojega je Lactalis dobio ekskluzivno pravo provođenja dubinskog snimanja Dukatova poslovanja, nakon čega će doći do dogovora o konačnoj cijeni. Analitičari zasad špekuliraju o iznosu između 250 i 300 milijuna eura.

Inkasatori HRT-a našli su novu metu – poduzeća. Naime, za razliku od kućanstava, poduzeća plaćaju pretplatu na svaki TV i radioprijemnik. Posebno su u ‘opasnosti’ tvrtke s velikim voznim parkom jer bi teoretski morale plaćati pretplatu na radioaparat u svakom vozilu. Prema podacima glasnovornika HRT-a Jánosa Rómera pretplata plaća 60.000 pravnih osoba.

Ministarstvo financija preuzelo je kontrolu nad sklapanjem ugovora o javno-privatnom partnerstvu Vladinom urednom koja je stupila na snagu u utorak, a donesena je, što je vrlo čudno, prije tri tjedna na zatvorenom dijelu Vlade sjednice. Gradonačelnik Koprinice Zvonimir Mršić kaže da je Uredba u suprotnosti sa smjernicama za JPP koje je Vlada prihvatila lani u lipnju, kao i s duhom javno-privatnog partnerstva.

• Kontrola JPP-a koju je propisalo Ministarstvo financija usporit će sve projekte JPP-a na tri do šest mjeseci. Osim toga, Uredba je još jedan element ograničavanja lokalne samouprave u samostalnom donošenju odluka, što pokazuje nepovjerenje središnje vlasti u lokalnu – kaže Mršić.

Uredbom se propisuje da Šukerovo ministarstvo za svaki ugovor JPP-a prema modelu privatne financijske inicijative mora lokalnoj upravi dati sukladnost za njegovo sklapanje (ili je odbiti, nap. a.), i to u roku od 30 dana. Osim što nije ‘legla’ koprivničkom gradonačelniku, Uredba je pomalo i nejasna jer u njoj stoji da spomenutu sukladnost daje ‘Ministarstvo financija i ministarstvo ili drugo središnje tijelo državne uprave u čijoj je nadležnosti predmet ugovora’, ali nijedne se ne spominje koje bi to institucije mogle biti, stoga su dodatne nejasnosti i komplikacije s provođenjem te uredbe savremenim izvjesnim.

U prvoj godini nakon integracije brendova American Express, MasterCard i Visa u jednu tvrtku PBZ Card je ostvario dobit od 152,2 milijuna kuna, što je u odnosu na 2005. godinu povećanje od 63 posto. Povećao se i ukupni promet ostvaren na prodajnim mjestima, i to 21,7 posto, na 15,7 milijardi kuna. U istom je razdoblju kompanija imala više od 2,3 milijuna izdanih kartica, od čega je 466 tisuća kartica American Express, a 1,9 milijuna kartica MasterCard i Visa.

• Iako smo prije svega bili usredotočeni na integraciju, konsolidaciju poslovanja i preseljenje na novu lokaciju, ostvarili smo vrlo dobre financijske rezultate i napravili velik korak na stranu tržišta – kazala je Nina Oberiter-Gluhak, predsjednica Uprave PBZ Carda.

Pretraživači stranica neizbježan su alat za surfanje u moru informacija koje korisnici mogu pronaći u svijetu interneta. Rezultati Liderove web ankete pokazuju da je jedan među njima apsolutni lider u kategoriji. Naime, čak je 96 posto ispitanika odgovorilo da se najčešće služi Googleom, dok će njih 4 posto ipak radije odabrati Yahoo. Među korisnicima najlošije prolaze Altavista i Hot Bot jer se njima, pokazala je naša web anketa, ne koristi – nitko.

Novo pitanje na www.liderpress.hr: Obraćate li pri kupnji pozornost na znak ‘Hrvatska kvaliteta’?