Stručnjaci odgovaraju na vaša pitanja

Radnik koji je dobio otkaz podizao je robu bez plaćanja u trgovini poslodavca i ostao je dužan određeni iznos. Smije li mu poslodavac pri isplati plaće za posljednji mjesec rada ustegnuti dugovani iznos i što će se dogoditi ako to učini, a prije toga ne dobije njegov pristanak?

Odredbama čl. 94. Zakona o radu zaštićena je plaća radnika propisivanjem zabrane poslodavcu da svoje potraživanje od radnika naplati uskratkom isplate plaće ili nekog njezina dijela, odnosno uskratkom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće. U čl. 94. st. 2. čak se određuje da radnik ne može dati suglasnost za prijeboj prije potraživanja poslodavca.

Nije nezakonito da se radnik i poslodavac dogovore da poslodavac iz plaće radnika ustegne svoje potraživanje od radnika, npr. za prodanu robu ili uslugu koju je poslodavac obavio radniku. No, poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika iz njegove plaće ustegnuti svoje potraživanje za dug radnika u trgovini. Kad bi to učinio, mogao bi platiti prekršajnu kaznu do 60.000 kuna.

Donacija koju trgovačko društvo uplaćuje sportašu u poreznom je smislu izjednačena s drugim primitcima koje sportaš ostvaruje od obavljanja sportske djelatnosti. Trgovačko društvo koje plaća donaciju mora pribaviti informacije i pisane potvrde o načinu na koji sportaš plaća porez na dohodak i o njegovu statusu u sustavima obveznoga socijalnog osiguranja.

Ovisno o ta dva kriterija, donacije sportašima pojedincima podliježu plaćanju obveznih javnih davanja. Ako se donacija daje sportašu koji je mirovinski i zdravstveno osiguran na osnovi obavljanja sportske djelatnosti i mjesečno plaća doprinose prema rješenju koje mu je izdala Porezna uprava, a upisan je u registar obveznika poreza na dohodak, vodi propisane poslovne knjige i dohodak utvrđuje prema čl. 18. Zakona o porezu na dohodak – trgovačko društvo doznačuje ukupni iznos donacije na žiroračun sportaša bez obveze obračunavanja i ustezanja doprinosa i poreza na dohodak.

Ako se donacija daje sportašu mirovinski i zdravstveno osiguranim na osnovi obavljanja sportske djelatnosti, ali ne vodi poslovne knjige prema propisima o porezu na dohodak, nego mu se dohodak ostvaren od sportskih djelatnosti oporezuje kao drugi dohodak sukladno čl. 32. Zakona o porezu na dohodak – isplatitelj ne obračunava obvezne doprinose, ali je obvezan pri isplati donacije obračunati porez na dohodak nakon odbitka prema stopi od 25 posto i možebitni prirez ako je propisan prema prebivalištu sportaša, pri čemu se porezna osnovica umanjuje 30 posto paušalno priznatih izdataka.

U slučaju da se donacija daje sportašu koji nije mirovinski i zdravstveno osiguran kao sportaš, već prema nekoj drugoj osnovi (npr. na osnovi radnog odnosa, ako je riječ o sportašu koji je učenik ili student), a to su u pravilu sportaši koji se sportom ne bave profesionalno, iznos danih donacija u poreznom je smislu izjednačen s isplatom drugog dohotka i podliježe plaćanju obveznih doprinosa (20 posto doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti ili 15 posto doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti i 5 posto doprinosa za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje te 15 posto doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje), poreza na dohodak prema stopi od 25 posto i možebitnog prireza.

Pri obračunu obveze za porez na dohodak nakon odbitka od drugog dohotka za osobu koja nije mirovinski i zdravstveno osigurana kao sportaš, ne priznaju se paušalni izdaci, već se porezna osnovica umanjuje za iznos plaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Trgovačko društvo dužno je donaciju sportašu doznati na njegov žiroračun. Ako se donacija oporezuje porezom nakon odbitka kao drugi dohodak, trgovačko društvo mora nadležnoj ispostavi Porezne uprave ispostaviti obrazac IDD. U slučaju da isplaćeni iznos podliježe plaćanju doprinosa, trgovačko društvo obvezno je za takvu isplatu Središnjem registru osiguranika ispostaviti obrazac R-Sm.