Nakon što je kompanija Viacom, vlasnica kabelskih mreža MTV, VH1, Nickelodeon i Paramount Pictures, zatražila od YouTubea uklanjanje više od 100.000 neautoriziranih videoisječaka, analitičari predviđaju da će se popularni servis suočiti s nizom sličnih problema.
E map, engleska medijska kuća koja izdaje brojne časopise i publikacije, među ostalima poznati časopis Heat, a realizira i radio i TV emisije, među prvima je prije nekoliko dana javno progovorila o tome kako internet uništava tiskane i videomedije nemoćućnošću nadziranja sadržaja i besplatnim pružanjem informacija. Naime, ‘posao’ klasičnim medijima sve više oduzimaju internetski sadržaji koje korisnici besplatno postavljaju na svoje web stranice. Činjenica je da većina tiskanih medija ima i svoja web izdanja, ali s tek manjim brojem besplatnih informacija i uz mogućnost online preplate.
Tom Moloney, izvršni direktor britanskog Emapa, izjavio je da će ukupna dobit njegove kompanije biti zbog ‘krađa’ znatno ispod predviđene. Dodao je kako se nadao da će radio ostati pošteđen, međutim, uz besplatne satelitske prijenose radiostanica diljem svijeta, poput one najpoznatijeg Microsoftova uratka – Windows Media Playera, i te su njegove nade pale u vodu.
- S tiskanim, radio i TV medijima događa se nešto slično kao nekada s gramofonskim pločama. Naime, i dalje ih cijene jedino obožavatelji generacije koja je na njima odrasla, dok mladi korisnici, iz dana u dan sve brojniji, odabiru tradicionalne načine i okreću se internetu kao najbržem i najjeftinijem izvoru informacija – izjavio je Moloney.
Ta izjava možda i ne iznenađuje one koji su čuli nedavnu Gatesovu izjavu o tome da će se za manje od pet godina ljudi smijati televiziji. Takve hrabre izjave imaju svoje pokriće jer se temelje na jednostavnoj činjenici da internet, za razliku od ostalih medija, nudi neograničenu slobodu izbora videosadržaja i, što je još važnije, još nije toliko opterećen reklamama poput, primjerice, časopisa ili televizije.
U trenutku kad se pojavio YouTube, mnogi su mu predviđali ‘napsterizaciju’, odnosno da će ga Vrhovni sud ukinuti zbog kršenja autorskih prava, kao što se već dogodilo Napsteru, nekada najpoznatijoj stranici downloadirane glazbe. Međutim, prema načelu tzv. sustava P2P, YouTube je funkcionirao tako da svaki korisnik sâm odgovara za sadržaj koji stavlja na internet, odnosno pozivajući se na Digital Millenium Copyright Act iz 1998. godine, prema kojemu vlasnici autorskih prava pravno gone osobu koja je postavila takve materijale na YouTube, ali to nije obveza internetskog servisa. Svoju poziciju učvrstio je sklapanjem ugovora s tvrtkama čija se autorska prava najčešće krše. Ugovori su osiguravali postavljanje sadržaja radi vlastite promocije, pa je tako, primjerice NBC postavljao isječke svojih vijesti, a veliki glazbeni izdavači su u sklopu reklamnih kampanja na servis stavljali promotivne spotove.
