Proturječni signali

Ocjena je gruba: to je budalaština, ali budalaština o kojoj se mnogo govori. Tako su mnogi u novinarskoj branši reagirali na naslov u londonskom The Economistu, koji glasi: ‘Tko je ubio novine?’ Novine nisu mrtve, kažu kritičari tog naslova, a poslovni direktor Svjetske novinske organizacije Eamonn Byrne dodaje: ‘Duboko u srcu znam da na svijetu nema ničega drugog što bi bilo tako prenosi, dakle što možete uvijek nositi sa sobom, a ipak tako korisno, tako puno vrijednog sadržaja i tako važno za naše živote. Novine nasvijetno neće uskoro nestati. Naravno, nije rijetko samo o sentimentu nego o velikom poslu. U svjetskoj novinskoj industriji godišnje se okreće 180 milijardi dolara, a u njoj je zaposleno gotovo dva milijuna ljudi. Novine su drugi najveći oglasni medij, veći od radija, plakata, kina, časopisa i razvikanog interneta zajedno. U proteklih pet godina uloženo je više od šest milijardi dolara samo u modernizaciju tiskarske tehnike. Ali što nosi budućnost?

Apokaliptične prognoze ponovno su u modi, ali kao i uvijek, u nju se gleda samo kroz mutno staklo. U igri je previše mogućnosti i nerijetko kontroverznih signala, pa je umjesto lamentiranja nad zlom sudbinom novina najpametnije, kao što kažu mnogi u struci, usredotočiti se na akcije koje mogu osigurati profitabilnu budućnost.

Novi žanrovi specijaliziranih novina namijenjenih ciljanoj publici

Suprotno općem uvjerenju, u svijetu posljednjih godina raste i broj listova i njihova ukupna naklada. To tvrdi poslovni direktor Svjetske novinske organizacije (World Association of Newspapers) Eamonn Byrne. Taj podatak, koji je prikrivao opsjednutost digitalnim medijima, pokazuje analiza razdoblja od 2001. do 2005. Svoju ocjenu da je riječ o tihoj revoluciji Byrne potkrepljuje uvjerljivim brojkama.

U analiziranom razdoblju broj novina povećavao se svake godine 13 posto, odnosno s 8.930 u 2001. na više od 10.000 u 2005. Potražnja za novinama povećavala se a prate ih odgovarajući, kreativni scenariji marketinga i distribucije. Drugo, poplava besplatnih novina navela je izdavače da razmisle o modelu zarade na prodajnoj cijeni, koji se nije mijenjao više od 400 godina. I konačno, smanjenje formata od nekadašnjih plahti na standard tabloida navelo je izdavače da opreznije nego prije određuju nove cijene oglasa i planiraju strategiju distribucije.

Možda je najvažnije od toga što se zajedno s povećanjem broja novina i njihove naklade u mnogim dijelovima svijeta počela mijenjati praksa izdavanja novina samo jednog konfekcijskog broja, od svim dijelovima svijeta, osim u Sjevernoj Americi. Istodobno je brzo rasla i naklada besplatnih novina, s 12 na 28 milijuna primjeraka, što je povećanje od 137 posto.

U tom su se povećanju pokazala tri ključna trenda. Sve se češće pojavljuju novi žanrovi specijaliziranih novina, namijenjenih ciljanoj publici nosno takvih koje odgovaraju svim čitateljima. Dolazi vrijeme novina skrojenih po mjeri ciljanih čitateljskih skupina.