Investicijski fondovi

Nakon dva tjedna Ina se ponovno vratila na prvo mjesto dionice s najvećim tjednim prometom, koji je iznosio čak 54,67 milijuna kuna. Svrstala se i među veće tjedne dobitnike s obzirom na to da joj se tržišna cijena u prošlome tjednu povećala 4,39%, na razinu koja je prošli petak bila 2.949 kuna. No, tjedan za Inu nije počeo obećavajuće. Nakon što je prošlog ponedjeljka objavila da je prema prvom nerevidiranim konsolidiranim podacima na razini grupe u prošloj godini ostvarila dobit od 831 milijun kuna, što je bilo 6,1% manje nego 2005., njezina se cijena već isti dan spustila na svega 2.705 kuna. No u nekoliko sljedećih dana cijena Inine dionice ne samo da se oporavila nego je sredinom tjedna dosegla i dosad najvišu povijesnu vrijednost od 3.050 kuna za dionicu. Iako je tako intenzivan rast cijene začudio neke analitičare koji su još prije dva mjeseca upozoravali na to da je tvrtka precijenjena, i to kad je bila riječ o znatno nižim cijenama od današnjih, očito je da Ina ipak ima mnogo više ‘skrivenih vrijednosti’ nego što se to donedavno mislilo. Uz to, ne treba smetnuti s uma da je regionalno važna naftna tvrtka koja sigurno neće proći netaknuta u eventualnoj budućoj konsolidaciji naftnog sektora na jugoistoču Europe.

Promet od 40 milijuna kuna ostvaren je dionicama Podravke, koje su prethodni tjedan na vrijednosti izgubile 3,28%, završivši ga na 501,01 kuni. Prošli su tjedan HAAB-ovi analitičari naveli da je Podravka i dalje troškovno neučinkovita u usporedbi s konkurentima. Nadalje, procjenjuju da je nedavna kupnja dviju tržišnih marki poljske kompanije Kamis bio dobar potez za hrvatsku tvrtku, odnosno da je ‘kupnja brenda Warzywko investicija niskog rizika koja će dodati dugotrajnu vrijednost kompaniji s obzirom na to da je tržište univerzalnih dodataka hrani tradicionalno posao u kojem Podravka ostvaruje najbolje marže’. Uz nedavno kupljenu domaću marku ribljih proizvoda Eva, u HAAB-u procjenjuju da će ta tvrtka ove godine zabilježiti povećanje bruto profitne marže, a dodatni rast marže trebao bi donijeti istek ugovora s Nestléom potraj 2007.

Prošli je tjedan dionica Hotela Helios Faros izgubila na vrijednosti 13%, završivši tjedan na 300 kuna. Pritom je tjedni promet njome iznosio svega 19,3 tisuća kuna, što upućuje na to da je bila riječ o sporadičnom događaju. Inače, Helios Faros vrlo je zanimljivo turističko društvo koje posluje u okviru Fimi na turističkog holdinga. Riječ je o društvu s vrlo vrijednom imovinom za koje u posljednje vrijeme zanimanje pokazuju brojni inozemni ulagači. U sklopu tog društva posluje nekoliko hotela, kamp, a ono raspoloženo i vrijednim zemljištem od 200-tinjak tisuća četvornih metara namijenjenom izgradnji turističke infrastrukture. Nedavno je interes za društvo pokazala i Grupa Orco Property.

Usprkos očekivanjima i prošli je tjedan na domaćim burzama vladao optimizam, što je povoljno utjecalo na kretanje dioničkih indeksa. Tako je Crobex zabilježio novo povećanje vrijednosti od 1,01%, a prošli je petak njegova konačna vrijednost iznosila 3.802,84 boda. U isto je vrijeme indeks Varaždinske burze – VIN također nastavio rasti, ali nešto umjerenijim tempom (+0,34%), završivši tjedan na 3.255,73 boda. Obveznici je indeks Crobis nakon višetjedne stagnacije nastavio jačati. Naime, njegova se vrijednost tijekom proteklog tjedna povećala 0,47%, na 100,7824 boda.

Prošli je tjedan dionica Vaba banke iz Varaždina ostvarila iznimno povećanje cijene. Naime, u svega nekoliko dana porasla je čak 78,05%, na dosad najvišu razinu od 740 kuna, da bi kraj tjedna dočekala na 730 kuna. Razloga za tako velik rast cijene je nekoliko. Po-najprije, Vaba se unatrag dvije godine od banke koja je bila u velikim dubiozama (Brodsko-posavska banka) prometnula u stabilnu, brzorastuću i profitabilnu malu banku. O iznimnom rastu banke zorno svjedoči prošlogodišnji rast njezine aktive. Naime, prema privremenim ne-revidiranim podacima HNB-a, Vabina je aktiva 2006. porasla gotovo 154%, dosegnuvši vrijednost od gotovo 800 milijuna kuna. S obzirom na to da trenutačna tržišna kapitalizacija banke na cjenovnoj razini od 700 kuna iznosi 435,58 milijuna kuna, is-pada da je tekući omjer tržišne cijene banke u odnosu na aktivu po dionici 0,54%, pa se Vaba trenutačno ne može smatrati osobito jeftinom investicijskom prigodom. No, kad se u razmatranje uzme više nego natprosječan rast aktive, kao i buduća očekivanja koja sugeriraju da će se to povećanje nastaviti natprosječnim stopama, dioničari Vabe doista imaju razloga za optimizam.

Uz dobre rezultate Vaba već dulje vrijeme najavljuje i veći iskorak u regiju. Naime, Validus, najveći Vabin dioničar, uskoro namjerava preuzeti sarajevsku Union banku. Pa iako se ta transakcija već u nekoliko navrata odgađala, čini se da bi Fima odnosno Validus u njoj konačno mogla i uspjeli. Validus je već bio izabran kao najpovoljniji ponuđač za kupnju većinskoga državnog udjela u Union banci, za koji je svojedobno ponudio iznos od 16 milijuna konvertibilnih maraka (8,18 milijuna eura). Validus već tri godine pregovara o preuzimanju još jedne bosanskohercegovačke banke. Riječ je o Hercegovačkoj banci, o kojoj se donedavno pričalo u negativnom kontekstu s obzirom na to da joj je prijetila likvidacija. Međutim, prema procjenama dijela Uprave Hercegovačke banke, Validus za dio njezine zdrave aktive svojedobno nije ponudio zadovoljavajući iznos. Inače, Validus bi Hercegovačku banku, da je uspio u namjeri njezina preuzimanja, pripojio Vabi, dok bi Union banka ostala samostalni poslovni subjekt u vlasništvu holdinga.

Neto imovina 59 otvorenih investicijskih fondova tijekom prvog se ovogodišnjeg mjeseca povećala čak 2,15 milijardi kuna (+13,98%) i dosegnula je dosad rekordan iznos od 17,55 milijardi kuna. Potkraj prošle godine otvoreni su investicijski fondovi upravljali imovinom vrijednom 15,4 milijardi kuna, dok je krajem siječnja prošle godine imovina u otvorenim fondovima iznosila 9,6 milijardi kuna, što znači da se u godinu dana povećala čak 82,8 posto, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA). Najvećim su neto imovinom na kraju siječnja ove godine upravljali fond Raiffeisen Balanced (1,978 milijardi kuna), zatim uravnoteženi fond PBZ Global s imovinom većom od 1,65 milijardi kuna te mješoviti fond ZB global s imovinom vrijednom 1,574 milijardi kuna. Na četvrtom mjestu po visini neto imovine nalazio Zabin novčani fond ZB plus s imovinom vrijednom tek nešto manje od 1,56 milijardi kuna. Uz navedene fondove imovinom vrednijom od milijarde kuna potkraj siječnja upravljali su dionički fondovi Raiffeisen Central Europe (1,258 milijardi kuna) te fond PBZ Equity, čija je imovina iznosila tek nešto manje od 1,08 milijardi kuna.

Znatan i natprosječan rast imovine u prethodnom su mjesecu ostvarili i manji fondovi koji ne posluju pod patronatom banaka. Tako se imovina dioničkoga fon-da Fima Equityja tijekom siječnja povećala čak 54,37%, na iznos od 266,05 milijuna kuna, dok je konkurentska Aureus Equity u isto vrijeme povećao imovinu 31%, na iznos od 262 milijuna kuna.