Na stranačkoj sceni počelo se licitirati s obećanjima uoči ovogodišnjih izbora. Gospodarski rast, porezno rasterećenje, povećanje izvoza tek su neki nezaobilazni dijelovi gospodarskih programa stranaka. Sve u svemu reklo bi se da je sve već viđeno i unaprijed prekriziti svako obećanje, jer ono stiže samo od političara koji imaju veće interese od pravog pokretanja gospodarstva u zemlji.
- Političarima nedostaje hrabrost i talenta da program osmisle i dobro ga prodaju. No nije isključeno da ove godine dobijemo dobro osmišljen gospodarski program, ali je onda upitno može li taj ‘strateg’ proći bez okršaja s biračkim tijelom i političarima – kaže analitičar CAIB-a Goran Šaravanja. – Zato sumnjam u preveliku političku volju da se promjene učine.
Drugačiji i osmišljen gospodarski program s većim zaokretom od već viđenih fraza iznio je prošlog tjedna gospodarski strateg SDP-a Ljubo Jurčić. Drugačiji, ali i prvi predstavljeni program jedne stranke u izbornoj godini važan je početni plus u odnosu na ostale. Jer oni će ih sada trebati osmišljeno slijediti. Jurčić smatra da sve dok nemamo zadovoljavajućeg rasta gospodarstva ne bi trebalo inzistirati na smanjivanju proračunskog deficita. Odnosno povećati ga na pet posto. Nadalje, smatra da bi se Središnja banka trebala ponovno uključiti u financiranje države, nakon što se postigne stopa rasta od oko šest do sedam posto.
- Druge zemlje koje su bile na našem stupnju razvoja koristile su monetarnu politiku u svom razvoju. Moj je princip da se svi instrumenti moraju koristiti radi dugoročnog razvoja. A monetarnu bismo politiku mogli iskoristiti kada dosegnemo rast gospodarstva od oko šest do sedam posto – kaže Jurčić.
U vezi s prijedlogom Ljube Jurčića o uključivanju monetarne politike u razvoj zemlje, bivši član Savjeta HNB-a i jedan od gospodarskih stratega HSS-a Damir Novotny kaže da takav prijedlog ima smisla, ali on bi za sobom povukao izmjenu zakona, a dodatna bi kočnica bilo i zakonodavstvo EU.
- Ali činjenica je da su devizne rezerve veće od ukupne mase novca – kaže Novotny.
No, iako ne izravno, HNB na druge načine podupire kreditiranje države. Tako je, primjerice u posljednjem mjeri ograničenja rasta plasmana bankama na 12 posto, izostavila državu.
Utjecaj politike HNB-a prema državi bio je izrazit do 2000. godine. Osamdesetih u poticanju izvoza, a devedesetih upravo u kreditiranju države sa simboličnom kamatom.
O prijedlogu Jurčića u HNB-u se ne žele izjašnjavati. No sigurno je da ga ne bi olako prihvatili, jer su već i prije takve prijedloge koje su iznijeli samo analitičari – odbacivali.
O Ljubi Jurčiću često se govori kao o budućem premijeru zemlje, bude li SDP pobijedio na izborima. Drugi kandidat iz oporbe često je spominjani Radimir Čačić iz HNS-a.
Moj prvi potez bilo bi osnivanje institucija radi potpore različitih djelatnosti, a to je nužno za uspješno vođenje industrijske i regionalne politike.
Želio bih pokriti područje gospodarstva i ekonomskih politika u cijelosti. Namjera mi je izraditi projekt snažnije Hrvatske, a to se može učiniti jedino sa snažnim gospodarstvom. Prvi bi potez bilo osnivanje institucija radi potpore različitih djelatnosti, a to je nužno za uspješno vođenje industrijske i regionalne politike.
Deficit nam je jedini preostali instrument kojim se može djelovati na restrukturiranje gospodarstva. To je najjeftiniji oblik financiranja i u procesu svog rada koristile su ga sve danas razvijene zemlje. I teorija nas uči da veće efekte na rast gospodarstva ima povećanje deficita, nego porezno rasterećenje. Zemlje u razvoju ne mogu zadržati deficit na tri posto, posebno ne Hrvatska jer kasni s razvojem za Europom i tranzicijskim zemljama ispred kojih smo bili ranijih godina.
Taj se novac mora koristiti za povećanje vrijednosti nacionalnog kapitala, odnosno povećanje proizvodnih kapaciteta, a nikako za tekuću potrošnju. A prinosima od rasta proizvodnje trebali bismo vratiti novac u proračun i na taj način opet spuštati deficit prema tri posto. Moj bi savjet javnim financijama bio: kratkoročno fleksibilno, a dugoročno stabilno.
HNB je bio najsnažniji dio ekonomske politike, ali smo njezinu ulogu posljednjih 10-ak godina sterilizirali. Druge zemlje na našem stupnju razvoja koristile su monetarnu politiku u svom razvoju. Moj je princip da se svi instrumenti moraju koristiti radi dugoročnog razvoja. Monetarnu politiku mogli bismo iskoristiti kada dospijemo na razinu rasta gospodarstva od 6 do 7 posto. Jer ona bi tada mogla dodatno potaknuti taj rast.
