Lionsi, rotarijanci, zmajevi i masoni: Malo dobrotvori – malo biznismeni

Bez obzira na plemenite ciljeve i na to da elitne udruge zabranjuju isticanje neposrednoga poslovnog interesa unutar zajednica, normalno je da si ‘braća’ međusobno pomažu u profesionalnom i privatnom životu.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u subotu bi trebao postati članom Družbe braće hrvatskog zmaja, koja u svojim redovima ima i imala je sve zagrebačke gradonačelnike, nekoliko predsjednika Sabora, političare poput Žarka Domjana, Vladimira Šeks, Bože Biškupića, Franje Tudmana itd. Svi su oni sudjelovali u radu Braće koji se temelji na promociji hrvatskog značaja, etičkih i kulturnih vrijednosti pojedinca i naroda, proučavanju povijesti i oživljavanju uspomena na slavne i važne događaje iz hrvatske prošlosti. No, svi oni imaju potrebu pripadati ‘eliti’, svima njima laska biti pozvan u probrano društvo koje se zalaže za opće dobro, ali svakako promiče neposredno i vlastite ciljeve. Pokušali smo u razgovoru s nositeljima najvećih titula u najprestižnijim hrvatskim i svjetskim udružama vidjeti u kojoj je mjeri među članovima elitnih klubova na djelu lobizam, a koliko potreba za pomaganjem drugima.

• Članovi Družbe ne lobiraju neposredno za dobivanje sredstava na natječaju, ali sama Družba uživa ugled na osnovi kojega dobiva donacije iz Hrvatske i inozemstva. Normalno je da ćemo prije pobijediti na nekom natječaju ako je istodobno član Družbe ministar kulture ili gradonačelnik. Cilj i jest da si članovi međusobno pomažu kako u službi, tako i u privatnom životu, ali samo u sklopu pravila i zakona Družbe. Zabranjeno je da jedan član pomaže drugome izvan tih zakona, da si tvrtke namještaju poslove. Nismo dosad imali takvih situacija, ali smo imali slučajeve da su nam članovi bili izbačeni zbog nedolična ponašanja. Činjenica da se unutar Družbe ne vrti nikakav novac. Čim bi bilo zarađe, bilo bi i zavade – smatra Veliki meštar Braće hrvatskog zmaja Dragutin Feletar.

Zmajevi nisu klasičan elitni klub poput Lionsa ili Rotaryja, a nisu ni dio Velike lože hrvatskih masona, iako su od njih preuzeli neke obrede i način glasovanja za nove kandidate, balotažu s crnim i bijelim kuglicama. Lionsi su najraširenija udruga u Hrvatskoj, ali i u svijetu, a u našim krajevima broje oko 1.600 članova unutar 60 klubova diljem zemlje. Izrazito im je naglašen humanitarni karakter djelovanja i teško je, kao i kod Rotaryja, nabrojiti sve akcije kojima je Lions pridonio rješavanju nekih socijalnih pitanja u zemlji.

• Lions je u svijetu najpoznatiji po brizi prema slabovidnim osobama; uza svjetsku potporu sagradili smo Centar za školovanje pasa vodiča slijepih u iznosu od 69 tisuća dolara. Jednom na godinu organiziramo regate Jedrima protiv droge, a sredstva idu Centru za borbu protiv droge u Splitu. Ne može se točno odrediti finan-

• Nakon otvaranja novih bolnica u nerazvijenim dijelovima svijeta poput Indije, sljepoća se drastično smanjila, i to su vrlo korisni klubovi za lokalnu i svjetsku zajednicu. Međutim, u nijihovim klubovima ima vrlo mnogo bogatih članova, posebice na svjetskoj razini, i svi se oni vrte oko specifičnih interesa poput golfa, bejzbola, izložbi golubova i slično. Putem hobija najbolje se ugovaraju poslovi i ostvaruju poslovni ciljevi. Danas su ideološki povezane udruge izumrle – ostao je jedino materijalni interes – smatra Plečko.

Bez obzira na plemenite ciljeve moćnika, nezaobilazan je međusobni lobizam, a iako sve te udruge zabranjuju isticanje neposrednoga poslovnog interesa unutar zajednica, normalno je da si ‘braća’ međusobno pomažu u profesionalnom i privatnom životu. Jedan od osnivača Velike lože hrvatskih masona i član Lionsa, predsjednik Uprave Tiffona Nenad Porges otvoreno priznaje da taj klub nije okvir za poslovno funkcioniranje, ali činjenica je da uvijek postoje selekcije unutar referentne skupine.

• Poslovni kontakti stvaraju se u bilo kojem obliku komunikacije. Ako znam koji mi je cilj, do njega mogu doći i na ‘šminkerskoj regati’ ili na bilo kojem događanju na koje dolaze poslovnjaci. U Lionsu su i predsjednici HBOR-a, Plive i RBA banke i svi su oni nešto napravili u životu i istodobno prepoznali nešto u čemu žele sudjelovati. Uspješan poslovni čovjek ima potrebu dio slobodnog vremena i novca podijeliti s drugima – tvrdi Porges, dodajući da ‘lajonizam’ nije samo prikupljanje novca i kupovanja socijalnog statusa već i radost druženja.

Za razliku od Lionsa, koji u svoje klubove primaju osobe iz raznih profesija, Rotary, koji možda ima najnaglašeniji elitistički karakter, u svoje redove bira pomno izabrane članove upravo onih profesija koja nedostaju u sastavu pojedinog kluba. S obzirom na potrebe kluba traži se dostojan član istaknut na profesionalnoj razini koji bi svojim znanjem mogao informirati članove ‘iz prve ruke’.

• Cilj rotarijanstva jest ohrabrivati i njegovati uzor služenja, kao osnovu poduzetništva, i razvijati poznanstva kao priliku za služenje. Rotary postoji 101 godinu, raste broj članova, klubova, akcija i programa za mlade. Svoje stoljeće Rotary je prošao bez skandala, prvenstva, a započeo je i kao suosnivač UN-a – ispričao je jedan od osnivača Rotaryja u Hrvatskoj Ivan Husić. Dodao je da su članovi prominentni predstavnici struke i biznisa, ljudi od znanja i vrhunske kompetencije.

• Pri utemeljenju Paul Haris je shvatio da vrhunsku organizaciju mogu nositi ljudi od formata i znanja, da počinje era ‘plemstva znanja’. Najveći profit rotarijanaca su informacije kojima raspolažu i ideje o događajima u društvu, pa i u politici. Nije izuzetak klub koji u smislu znanja i informiranosti nadmašuje razinu savjetničkog tima šefova vlada – tvrdi Husić.

Najpovlašteniji kad je riječ dostupnosti i umreženosti informacija jesu slobodni zidari, masoni, kao najstarija organizacija na našim prostorima. Velika loža obilježila je nedavno 200 godina postojanja na ovim prostorima, a Dragan Kukavica je prije godinu dana postao veliki meštar. On tvrdi da je slobodno zidarstvo prije svega etički orijentirana zajednica ljudi koja se prije svega bavi usavršavanjem moralnih i etičkih vrijednosti pojedinca jer se na taj način i usavršava društvo u cijelosti.

• Slobodnom zidarstvu može se pristupiti na razne načine – lobistički, poslovno, utjecajno, ali osnovni je cilj da svaki pojedinac u zajednici s ljudima sličnih vrijednosti radi sam na sebi kako bi postao bolji. Za ulazak u zajednicu masona pojedinac mora ispunjavati tri uvjeta – da bude član, na dobru glasu i slobodan, neopterećen ideologijama, nacionalizmom i slično. Iako se kao kod svih ostalih udrug, u redove masona ulazi na poziv, prihvaćanje novog člana u masonske redove znatno je zahtjevije od članstva u Lionsu, Rotaryu i Braću zmajeva.

• Naši su rituali bitno različiti, svaki simbol iskazuje neku ideju o vrijednosnim sudovima i na osnovi njih raspravljamo o etičkim pitanjima ljubavi, milosrđa, ljepote, snage i sličnome. Zabrano je u slobodnom zidarstvu raspravljati o aktualnoj politici i vjerskim pitanjima jer svatko ima svoja uvjerenja i ta su liberalna načela privukla velik broj utjecajnih ljudi.

To ponekad djeluje lobistički, pogotovo s obzirom na to da zajednica ima prirodnu potrebu da se širi, da ima što veći utjecaj – tvrdi Kukavica. Priznaje da masoni utječu na neka gospodarska pitanja, ali da to nije njihov prioritet. U hrvatskoj loži ima najviše liječnika i odvjetnika, od 200-tinjak masona njih je oko deset posto poduzetnika, uključujući Kukavica, koji ima za stupničku tvrtku za uvoz biocida Arch Biocides i predsjednik je Hrvatsko-američkoga društva.

• Negdje postoji interes, u SAD-u se javno doniraju sredstva za razvoj slobodnog zidarstva putem biznisa. Ako u svojim redovima imate ministra, predsjednika Senata srušili ste niz blokada, svi se oslovljavate s ‘ti’, pripadate istom sustavu vrijednosti. Ali ako čovjek želi pristupiti isključivo radi razvoja biznisa, to se odmah prepoznaje i jedna od strana uskoro izgubi interes. Kao poduzetnik osuđujem sve koji putem masonstva promiču svoje privatne interese – tvrdi Kukavica.

Udruživanjem u elitna društva stvara se koncentracija moćnika koja gospodari svijetom. I bez obzira na to što masoni u svoje redove ne primaju aktualne političare, to ne znači da oni to jednoga dana neće postati. Interesi koji povezuju članove elitnih društava nadilaze sve vjerske i političke prepreke koje se kasnije javljaju u životu i članovi organizacija kasnije se pozivaju na prijateljstvo i bratstvo. Kada diplomacija zakaže za zelenim stolom, poseže se za kontaktom s udrugama, novim oblikom najmoćnijih ljudi na svijetu. Procjenjuje se da elitna društva trenutačno kontroliraju najmanje dva posto svih svjetskih događanja.