Bez obzira na plemenite ciljeve i na to da elitne udruge zabranjuju isticanje neposrednoga poslovnog interesa unutar zajednica, normalno je da si ‘braća’ međusobno pomažu u profesionalnom i privatnom životu.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u subotu bi trebao postati članom Družbe braće hrvatskog zmaja, koja u svojim redovima ima i imala je sve zagrebačke gradonačelnike, nekoliko predsjednika Sabora, političare poput Žarka Domjana, Vladimira Šeks, Bože Biškupića, Franje Tudmana itd. Svi su oni sudjelovali u radu Braće koji se temelji na promociji hrvatskog značaja, etičkih i kulturnih vrijednosti pojedinca i naroda, proučavanju povijesti i oživljavanju uspomena na slavne i važne događaje iz hrvatske prošlosti. No, svi oni imaju potrebu pripadati ‘eliti’, svima njima laska biti pozvan u probrano društvo koje se zalaže za opće dobro, ali svakako promiče neposredno i vlastite ciljeve. Pokušali smo u razgovoru s nositeljima najvećih titula u najprestižnijim hrvatskim i svjetskim udružama vidjeti u kojoj je mjeri među članovima elitnih klubova na djelu lobizam, a koliko potreba za pomaganjem drugima.
- Članovi Družbe ne lobiraju neposredno za dobivanje sredstava na natječaju, ali sama Družba uživa ugled na osnovi kojega dobiva donacije iz Hrvatske i inozemstva. Normalno je da ćemo prije pobijediti na nekom natječaju ako je istodobno član Družbe ministar kulture ili gradonačelnik. Cilj i jest da si članovi međusobno pomažu kako u službi, tako i u privatnom životu, ali samo u sklopu pravila i zakona Družbe. Zabranjeno je da jedan član pomaže drugome izvan tih zakona, da si tvrtke namještaju poslove. Nismo dosad imali takvih situacija, ali smo imali slučajeve da su nam članovi bili izbačeni zbog nedolična ponašanja. Činjenica da se unutar Družbe ne vrti nikakav novac. Čim bi bilo zarađe, bilo bi i zavade – smatra Veliki meštar Braće hrvatskog zmaja Dragutin Feletar.
Zmajevi nisu klasičan elitni klub poput Lionsa ili Rotaryja, a nisu ni dio Velike lože hrvatskih masona, iako su od njih preuzeli neke obrede i način glasovanja za nove kandidate, balotažu s crnim i bijelim kuglicama. Lionsi su najraširenija udruga u Hrvatskoj, ali i u svijetu, a u našim krajevima broje oko 1.600 članova unutar 60 klubova diljem zemlje. Izrazito im je naglašen humanitarni karakter djelovanja i teško je, kao i kod Rotaryja, nabrojiti sve akcije kojima je Lions pridonio rješavanju nekih socijalnih pitanja u zemlji.
-
Lions je u svijetu najpoznatiji po brizi prema slabovidnim osobama; uza svjetsku potporu sagradili smo Centar za školovanje pasa vodiča slijepih u iznosu od 69 tisuća dolara. Jednom na godinu organiziramo regate Jedrima protiv droge, a sredstva idu Centru za borbu protiv droge u Splitu. Ne može se točno odrediti finan-
-
Nakon otvaranja novih bolnica u nerazvijenim dijelovima svijeta poput Indije, sljepoća se drastično smanjila, i to su vrlo korisni klubovi za lokalnu i svjetsku zajednicu. Međutim, u nijihovim klubovima ima vrlo mnogo bogatih članova, posebice na svjetskoj razini, i svi se oni vrte oko specifičnih interesa poput golfa, bejzbola, izložbi golubova i slično. Putem hobija najbolje se ugovaraju poslovi i ostvaruju poslovni ciljevi. Danas su ideološki povezane udruge izumrle – ostao je jedino materijalni interes – smatra Plečko.
Bez obzira na plemenite ciljeve moćnika, nezaobilazan je međusobni lobizam, a iako sve te udruge zabranjuju isticanje neposrednoga poslovnog interesa unutar zajednica, normalno je da si ‘braća’ međusobno pomažu u profesionalnom i privatnom životu. Jedan od osnivača Velike lože hrvatskih masona i član Lionsa, predsjednik Uprave Tiffona Nenad Porges otvoreno priznaje da taj klub nije okvir za poslovno funkcioniranje, ali činjenica je da uvijek postoje selekcije unutar referentne skupine.
- Poslovni kontakti stvaraju se u bilo kojem obliku komunikacije. Ako znam koji mi je cilj, do njega mogu doći i na ‘šminkerskoj regati’ ili na bilo kojem događanju na koje dolaze poslovnjaci. U Lionsu su i predsjednici HBOR-a, Plive i RBA banke i svi su oni nešto napravili u životu i istodobno prepoznali nešto u čemu žele sudjelovati. Uspješan poslovni čovjek ima potrebu dio slobodnog vremena i novca podijeliti s drugima – tvrdi Porges, dodajući da ‘lajonizam’ nije samo prikupljanje novca i kupovanja socijalnog statusa već i radost druženja.
Za razliku od Lionsa, koji u svoje klubove primaju osobe iz raznih profesija, Rotary, koji možda ima najnaglašeniji elitistički karakter, u svoje redove bira pomno izabrane članove upravo onih profesija koja nedostaju u sastavu pojedinog kluba. S obzirom na potrebe kluba traži se dostojan član istaknut na profesionalnoj razini koji bi svojim znanjem mogao informirati članove ‘iz prve ruke’.