Danas tržište kapitala u Hrvatskoj nudi obilje novca, a zauzvrat traži samo pametne ideje, efikasnost i poštenu komunikaciju.
I mali smo priliku vidjeti samo nekoliko pravih inicijalnih ponuda, ali smo zato bili svjedoci velikog i atraktivnog preuzimanja Zagrebačke banke, napetog preferansa u vezi s preuzimanjem Plive, gdje su tijekom javne ponude padale kontre i rekontre odlučnih preuzimatelja, a nakon završetka čak i tužbe i protutužbe regulatora i izdavatelja.
Svjedočili smo i masovnom izlasku kompanija na JDD kotaciju. Iako prisilno i nevoljko, kompanije s JDD kotacijom popravile su razinu transparentnosti i kvalitetu komunikacije s tržištem i pridonijele većoj ponudi dionica.
S druge strane, brzi rast mirovinskih i investicijskih fondova iz mjeseca u mjesec donosi sve više svježeg kapitala, koji je i dalje željan pravih meta. Fondovi su pak uspjeli ustoličiti i uozbiljiti pravu institucionalnu potražnju i svoje kriterije ulaganja. Sazrijevanje ključnih sudionika tržišta kapitala dokazalo je i nedavno spajanje Zagrebačke i Varaždinske burze.
I dok se za JDD kotaciju može reći da je tek malo ozbiljnije koketiranje s pravim tržištem kapitala, izdavanje obveznica, na što se već odvažio manji broj firmi, već je nešto ozbiljnija veza. Koliko će ozbiljnih veza prerasti u brak i koliko će kompanija izazivati na zahtjevni prvu burzovnu kotaciju već u ovoj godini, vidjet ćemo vrlo skoro.
Na burzu se, kao i u braku, ne ide iz radoznalosti. I tu počinje i prestaje svaka sličnost između braka i burze. Naime, ulazeći u brak uvjereni smo da to činimo iz ljubavi i zaklinjemo se na vezu dok nas Bog ne rastavi. Na burzu se ide iz potrebe, na njoj ne pomažu ni ljubav ni Bog, a veza obično traje dok nas tamo neki Actavis ne rastavi.
Većina hrvatskih poduzetnika dosad je svoj razvoj financirala isključivo bankarskim kreditima, uredno plaćajući kamate, spremno zalažući nekretnine, udjele u firmi, a često i svoju privatnu imovinu.
Danas tržište kapitala u Hrvatskoj nudi obilje novca, a zauzvrat ne traži ništa od gore spomenutog, nego samo pametne razvojne ideje, efikasnost i poštenu komunikaciju.
Jedan od ključnih razloga koji može privoliti većinske vlasnike da odu kapital potražiti na burzi može biti i činjenica da su mnoga naša poduzeća već potrošila svoje kreditne limite u bankama i prijeko im je potrebno ojačati vlastitu bilancu svježim kapitalom. Zbog najnovijih mjera HNB-a, banke će opreznije i u manjim količinama plasirati kredite, pa i to može biti jedan od razloga da se poduzetnici u 2007. više usmjere na organizirano tržište kapitala i tako diverzificiraju kompanijske izvore financijskih sredstava, bilo prikupljanjem svježeg equity kapitala, ili izdavanjem dužničkih instrumenata, npr. dugoročnih obveznica. Naravno, reflektori poslovne javnosti najjače će obasjati one koji će ‘ići do kraja’ i odvesti svoje firme na prvu burzovnu kotaciju.
