Triput je tijekom prošlog tjedna bilo suspendirano trgovanje dionicom Privredne banke Zagreb i svaki se put od Uprave tražila informacija o novim materijalnim činjenicama koje su mogle utjecati na rast cijene dionice, koja je samo u prošlome tjednu na vrijednosti dobila gotovo 20 posto, završivši tjedan na razini od 1.500 kuna. No, sva tri puta su iz Uprave PBZ-a priopćili da nemaju direktnih saznanja što je moglo utjecati na tako snažan rast cijene. Ipak, posljednjih su se dana mogle čuti potpuno deplasirana nagađanja da rast cijene PBZ-a ima neke veze s mogućom prodajom Međimurske banke. No, boljim poznavateljima prilika potpuno je jasno da su za takav scenarij šanse minimalne. Upravo suprotno, realno bi bilo očekivati pripajanje Međimurske banke PBZ-u na način na koji je PBZ prije nekoliko godina pripojio riječku Riadria banku. U tome smislu prošlotjedno je trgovanje dionicama PBZ-a eklatantan primjer špekulativnih aktivnosti pojedinih investitora i euforije koja je u posljednje vrijeme uzela priličnog maha na burzama.
Članovi Uprave Atlantske plovidbe na čelu s kapetanom Antom Jerkovićem povećali su svoje udjele u temeljnom kapitalu tvrtke kupnjom dionica od ATLANT-ESOP-a d.o.o. i A.P. ESOP-a d.o.o. Najveći broj dionica kupio je Jerković, i to ukupno 48.636 dionica od oba ESOP-ova društva na temelju ugovora o prijenosu dionica, i tako povećao svoj udjel u temeljnom kapitalu na 4,1 posto. Član Uprave Vlaho Lonza kupio je ukupno 44.433 dionice i povećao udjel na 3,8 posto, a Želimir Uskoković 47.829 dionica te tako povećao svoj udjel na 4,1 posto. Nešto manje dionica kupili su član Uprave Ivica Šurković, koji je stekao 1.688 dionica, i član Nadzornog odbora Pavao Šišević, koji je kupio 246 dionica. Član Uprave za financije Duško Vladović Relja kupio je ukupno 47.363 dionice pa njegov udjel u temeljnom kapitalu nakon darovanja 2.000 dionica iznosi 3,5 posto.
Udruga za tov i uzgoj junadi Baby-Beef uspjela je od Europske komisije dobiti tumačenje prema kojem se telad uvezena iz EU i zatim utovljena može izvoziti na tržište kao hrvatski proizvod. Kategorija hrvatskog proizvoda važna je zbog pravila paneuropske dijagonalne kumulacije podrijetla koja propisuju koliki udjel materijala i rada iz jedne zemlje mora biti u proizvodu da bi se on smatrao podrijetlom iz te zemlje. Primjerice, ako je u automobilu previše uvoznih dijelova, EU ga ne priznaje kao nacionalni proizvod i na njega se ne odnose uvozne pogodnosti kao što su oslobađanje od kvota i carina. Naravno, to se ne odnosi na zemlje članice kumulacije podrijetla: dijelovi i sirovine iz druge članice smatraju se domaćim dijelovima i sirovinama. Hrvatska unatoč višegodišnjim pokušajima nije članica paneuropske kumulacije podrijetla, no EU je očito odlučio napraviti iznimku kad je riječ o hrvatskoj junadi.