Kompanije

Od 1. ožujka na snagu stupa nova organizacija, prema kojoj će vodeća poslovna jedinica u Dalekovodu biti Inženjering, a sve ostale bit će u njenoj funkciji. Nova centralna jedinica trebala bi operativno voditi brzorastuću kompaniju, a Uprava će prije vršiti kontroling nad njom.

Ispunjene godišnjih ciljeva koje si kompanija zadaje najčešće je neostvarivo. Ponekad su ciljevi tek puste želje ili način da se treće impresionira ambicijom, ali rijetko viđeno ostvarivanje godišnjih ciljeva na početku godine znači da ste bili preskromni ili da ste jednostavno pogodili zlatnu žilu.

Posljednjih dana dionica Dalekovoda najtrgovana je burzovna roba. Iako na domaćem tržištu ne nedostaje špekulativnih ulaganja, u ovom slučaju ne čudi interes investitora, jer je riječ o kompaniji koja u ovom trenutku može reći da ima ‘zatvorenu godinu’ što se tiče ugovorenih poslova, a najjači pozitivni impuls u priči s Dalekovodom rastući su izvozni poslovi.

• Završili smo posao na Islandu za koji nitko nije vjerovao da ćemo ga dobiti, sada se pripremamo za Norvešku, gdje očekujemo jedan od značajnijih poslova. Za nekoliko dana idem u Kazahstan potpisati ugovor za 390 kilometara 500 kV dalekovoda vredniji od 80 milijuna dolara. Tamo smo iskazali interes za gradnju ciničaonica i gradske rasvjete u Astani te opreme za 350 kilometara autoceste, o čemu ćemo također razgovarati – kaže predsjednik Uprave Dalekovoda Luka Miličić, dodajući da osim toga upravo očekuje poziv iz Albanije za potpis ugovora o gradnji 156 kilometara dalekovoda Tirana-Podgorica u vrijednosti 43 milijuna eura.

Omjer domaćih i izvoznih poslova prije godinu-dvije kada se Dalekovodov prihod kretao oko 100-120 milijuna eura bio je takav da je udio izvoza bio 15-20 posto. Danas su, kaže Miličić, blizu toga da prihod od izvoza premašuje onaj ostvaren u zemlji.

• Mislimo da će se to dogoditi 2009. godine, ali sada sam uvjeren da će to biti kraj 2007. godine – ističe Miličić, dodajući da danas ne razmišljaju o Dalekovodu u ovoj i idućoj, nego u 2015. godini.

Da nije riječ o slučajnom bljesku govori to da već sedmu ili osmu godinu za redom Dalekovod iskazuje značajan rast. To je bio signal da se mora krenuti i u unutrašnju organizaciju koja može pratiti takav brzi rast. Tako od 1. ožujka na snagu stupa nova organizacija, prema kojoj će vodeća poslovna jedinica u Dalekovodu biti Inženjering, a sve ostale jedinice će biti u njoj funkciji. Nova centralna jedinica trebala bi operativno voditi brzorastuću kompaniju, a Uprava će prije vršiti kontroling nad njima. S obzirom na snažnu izvoznu orijentaciju, jedan će inženjer u novoj organizaciji biti posebno zadužen za praćenje svih značajnijih tendera po svijetu i procjenjivanje Dalekovodovih šansi. Pripreme za tu reorganizaciju traju već nekoliko godina kad je zaposleno više od 200 mladih inženjera različitih profila, koji su danas, nakon što su upoznali Dalekovod ‘u dušu’, kako kaže Miličić, spremni preuzeti te funkcije. Koja su Dalekovodova ciljana tržišta ilustrira još jedan iskorak unutar kompanije – učenje (osim neizostavnoga engleskog) francuskog i ruskog jezika.

• Tu nema velike mudrosti – Japan, Australija i Amerika su nam daleko, Europska unija štiti sebe, tako da nam ostaje Afrika, skandinavsko zemlje koje nisu u EU te zemlje bivšeg SSSR-a – objasnio je Damir Skansi, pomoćnik generalnog direktora.

U Africi je Dalekovod već napravio značajan iskorak u Gani, gdje je početkom prošle godine ugovorio isporuku 279 telekomunikacijskih stupova, što im je bio najveći pojedinačni izvozni posao, a s obzirom na dobre referencije i dalje tamo ostaju. Osim toga, pred kvalifikacijom je za dobivanje posla gradnje dalekovoda od tisuću kilometara u Namibiji.

• Sada ime Dalekovoda u ovom poslu nešto znači. Do jučer smo mi zvali i tražili poslove, a sada nam se kupci sami javljaju – kaže Miličić.

Preduvjet za ovakav iskorak na strana tržišta bilo je ‘uvježbavanje’ na domaćem terenu.

Zlatno doba cestogradnje i velikih infrastrukturnih radova u Hrvatskoj je definitivno na zlasku, ostaje još most prema Pelješcu i manji radovi na cestama. No, Dalekovod je sebi osigurao zaleđe, prije svega u energetici i željeznici te telekomunikacijama.

Za početak su ove godine dobili posao izmjene sustava elektrovuče za HŽ na prostoru Primorsko-goranske županije u konzorciju s Končarom ukupne vrijednosti 500 milijuna kuna. Osim toga, kada HEP krene u realizaciju svoga investicijskog plana, Dalekovod može do 2013. godine računati na poslove na domaćem tržištu. U skladu s promjenama na domaćem tržištu i završetkom cestogradnje Dalekovod se na vrijeme orijentira na novu nišu – obnovljive izvore energije, odnosno gradnju vjetroelektrana te male hidroelektrane.

• U toj smo djelatnosti zainteresirani i kao financijeri i kao izvođači – kaže Miličić.

Osim novougovorenih poslova, Dalekovod je ovih dana uspješno realizirao i novu akviziciju kupivši paket od 88,65 posto dionica tvornice istegnutih metala Tim d.d. iz Topuskog, koja se tako pridružila njegovim tvornicama u Dugom Selu, Doboju te vlastitoj cinčaonici i kovačnici.

• Kao mali igrač s malim tonažama metalnih konstrukcija ne može se igrati na svjetskom tržištu i shvatili smo da oko sebe moramo okupiti slične tvrtke u jedan grozd s kojim možemo jače nastupati na stranim tržištima – kaže Miličić.

Premda bi mogli lakše zaraditi i oploditi kapital na neki drugi način, stvarajući takav grozd tvrtki Dalekovod s druge strane može ponuditi uslugu ‘ključ u ruke’ – ima know how, opremu i jake montažere, što im je značajna komparativna prednost nad konkurencijom. Primjerice, dosad su Gani isporučivali samo antenske stupove, a sada ih traže i uslugu montaže. Dalekovod je također konkretnom akvizicijom Tima Topusko proširio svoj asortiman proizvoda. Sada je ključni korak, u kojem leže priča, ali vrebaju i opasnosti preslagivanja postojećih kapaciteta. U metalnoj je industriji, naime, profitabilnost niska, pa je izuzetno važna dobra organizacija, posebno zato što te kompanije imaju zastarjelu tehnologiju i višak radnika.

• Dalekovod tvrtkama u grozdu osigurava tržište, a one nema specijalizaciju i time racionalniju proizvodnju. To je nužno s obzirom da je europsko i svjetsko tržište nemilosrdno i morate što jeftinije proizvoditi da biste tamo mogli igrati. Zbog toga se proizvodnja mora organizirati na jednom mjestu bez praznih hodova – objasnio je Miličić.

Širenje grozda u budućnosti će se nastaviti i to ne samo akvizicijama nego i udruživanjima kompanija. Svi navedeni ambiciozni planovi koštaju. Miličić kaže da Dalekovod vrlo dobro koristi kod poslovnih banaka, HBOR-a i EBRD-a. Sadašnje zaduženje prema bankama koje se odnosi na garancije poslova u Dalekovodu planiraju uskoro zamijeniti zadužnicama ili mjenicama. Nedavno izdana druga tranša komercijalnih zapisa, kao i najavljena treća, poslužila je za održavanje tekuće likvidnosti s obzirom na tako intezivan rast i poremećaj u plaćanjima na domaćem tržištu. Za dugoročniji oblik financijskih poslova trebala kretati na razini od stotinjak milijuna kuna. U smislu ostvarene neto profitabilnosti, smatra se da je realno očekivati neto dobit na razini od 80-ak milijuna kuna, odnosno oko 35 kuna po dionici.

Iako još ne može izlaziti s konačnim rezultatima za prošlu godinu, Miličić najavljuje porast prihoda i dobiti. Dalekovod bi ove godine trebao zabilježiti 1,69 milijardi kuna prihoda od prodaje, najnovija je procjena Hypo Alpe-Adria banke (HAAB), a to bi značilo 17,6 posto više prihoda u odnosu na prošlu godinu. Dalekovod bi do tog iznosa trebao doći kroz 15,5 posto višu prodaju na domaćem tržištu i 24,8 posto višim prihodima od prodaje u inozemstvu.

Dugoročnije, analitičari Hypo banke očekuju kako će prihodi od prodaje Dalekovoda do 2012. godine prosječno na godinu rasti oko 11,8 posto, što bi trebalo biti posljedica jačeg rasta izvoza. Svoje procjene za ovogodišnje poslovanje Dalekovoda u HAAB-u temelje na očekivanim novim poslovima u BiH i Hrvatskoj te nastavku gradnje dalekovoda u Makedoniji i Sloveniji.

Osim rasta poslovnih rezultata, Miličić smatra da će se 2006. u Dalekovodu pamtititi prema značajnom iskoraku na strana tržišta, unutrašnjoj reorganizaciji kompanije i uvođenju potpuno novoga informacijskog sustava, koji je ovih dana pušten u rad. Uvođenje sustava poslovne inteligencije, kakav je novi Oracleov sustav u Dalekovodu, investicija je kakva se radi jednom u desetak godina. Kolika je vrijednost investicije u Dalekovodu ne mogu precizirati, ali ističu da je 30 ključnih ljudi koji dobro poznaju poslovanje dvije godine radilo samo na tome, ne računajući hardver i softver. Ono što će Dalekovod dobiti takvim integriranim sustavom je automatizacija pojedinih radnji i potpuna transparentnost koja daje mogućnost kontrole od strane menadžmenta prema unutra i otvorenost kompanije prema kontroli izvana. U svakom slučaju, dobro utječe na imidž.

Daljnja istraživanja i razvoj, na što će se u Dalekovodu u budućnosti stavljati poseban naglasak, radit će se prema japanskom modelu – ne izmišljati toplu vodu, nego ubrati ono što je negdje dobro i potom to primijeniti.

Nakon nabranja svih snaga kojima se Dalekovod može pohvaliti u ovom trenutku, glavne su slabosti vezane upravo uz uvođenje nove projektne organizacije i dvojne odgovornosti te novog informacijskog sustava u kompaniji.

Pretpostavlja se, naime, da će s obzirom na najavljenu modernizaciju doći do otpora dijela od oko 1.500 zaposlenika koliko trenutačno ima Dalekovod. Izazov za Upravu bit će kako se snaći s ljudima u vlastitim redovima. Sljedeći izazov je, s obzirom da se teško može podizati cijena proizvoda i usluga, pronalaziti unutarnje rezerve i smanjivati troškove na minimum. Što se tiče vanjskih opasnosti i konkurencije na inozemnim tržištima, na vidiku su starteški sa vezi domaćih kompanija. Tisuće i tisuće kilometara čekaju u Kazahstanu i Alžiru, kaže Miličić, i posla ima, ali za žestoki izlazak vani treba ići zajedno.

Ugovoreni poslovi za 2007. – dalekovod Virje-Virovitica za HEP (početak gradnje 2008.) – vrijednost 113 milijuna kuna, 390 kilometara 500 kV dalekovoda u Kazahstanu – vrijednost veća od 80 milijuna dolara, sanacija tzv. sivih zona u distribuciji Elektroprivrede (program Power IV ) u BiH – vrijednost 18 milijuna eura, 156 kilometara dalekovoda Podgorica-Tirana – vrijednost 43 milijuna eura, izmjena sustava elektrovuče za HŽ od Moravica preko Rijeke do Šapjane te od Škrleva do Bakra u konzorciju s Končarom – vrijednost 500 milijuna kuna, Hitna pomoć u Zagrebu (čelična konstrukcija) – vrijednost 100 milijuna kuna, dio konzorcija za gradnju ostatka autoceste od Splita do Dubrovnika, bazne postaje za Eronet u BiH.