U korak s novim vremenom drastično se mijenja i tipično muška tema automobila. S jedne strane seli u svijet mašte internetskih igrica, a s druge okreće ženama. General Motors novom linijom luksuznog Cadillaca cilja na ‘vrute mame’ i ‘alpha’ djevojke.
Virtualni svijet dobio je svoj prvi automobil. Toyotin brend Scion voze stanovnici Second Lifea, internetske igrice koju igraju milijuni ljudi diljem svijeta. Nedugo nakon što je Toyota na originalan način počela oglašavati svoj brend, brojni drugi proizvođači automobila odlučili su se učiniti isto i za to platiti milijune dolara. General Motors je platio nekoliko tisuća dolara samo da otvori virtualni salon u kojem se prodaje Pontiac. Tako se marketinška bitka za potrošače s ovozemaljskoga seli u virtualni svijet. Razlog? U prvom redu promocija i dodatno brendiranje. Drugi razlog? Potrošači u realnom svijetu mijenjaju svoja očekivanja i traže od proizvođača da simboliziraju temeljne vrijednosti brenda – sigurnost i stil života.
Odavno je poznato da je automobil od prijevoznog sredstva postao statusni simbol, alat za komunikaciju životnog stila, sociodemografske pozadine, preferencija, želja i osobnosti njegova vlasnika. Stoga i ne čudi da kompanije iz automobilskog sektora troše milijarde dolara na godinu kako bi marketingom od prijevoznog sredstva stvorili potentni brend koji priča sam za sebe.
Za razliku od početaka razvoja automobilske industrije, kad je za lansiranje brenda bilo dovoljno imati prepoznatljiv logotip i karizmatičnog poduzetnika na čelu tvrtke, kompanije u 21. stoljeću troše milijarde kako bi imidž koji njeguju godinama provukle kroz cjelokupni dizajn, od kostura automobila do papučice gasa, kroz interijer automobilskih salona, manire prodajnog osoblja i miris ili tkaninu u njegovoj unutrašnjosti.
Samo američke automobilske kompanije troše više od 70 milijardi dolara na godinu na marketing ne bi li povezale ‘tvrde’ komponente automobila (potrošnja goriva, sigurnost, materijali i slično) s emocijama potrošača. Koliko je važno upravljanje brendom u automobilskoj industriji, svjedoči istraživanje CNW Marketinga prema kojemu 93 posto potrošača koji razmišljaju o kupnji Mercedesa to doista i učini. Točnije, kompanija koja proizvodi Mercedese treba privući 107 tisuća potrošača kako bi prodala 100 tisuća automobila. S druge strane, da bi se prodala tolika kolica automobila Mercury, potrebno je privući petsto tisuća kupaca ili čak milijun i tristo za isto toliko automobila marke Isuzu. Istraživanje pokazuje da su bez obzira na performanse, pojedine automobilske marke jednostavno uvjerljivije u svom nastojanju da privuku potrošače. Na koju kartu trebaju igrati igrači – proizvođači automobila?
