Za razliku od oporezivanja kojima se zrakoplovnom sektoru oduzimaju financijska sredstva za istraživanje i razvoj, program trgovanja štetnim tvarima zrakoplovnim bi tvrtkama, kupnjom viška dozvola za emisiju štetnih tvari od drugih industrija, omogućio rast. S porastom međunarodne trgovine i turizma, raste i zračni promet. Zrakoplovne tvrtke, članice Europske udruge zrakoplovnih prijevoznika AEA (Association of European Airlines), žele aktivno sudjelovati u brizi za očuvanje okoliša i još povećati svoj ekološki angažman.
Budući da je zračni promet industrija s tendencijom rasta, njegov utjecaj na okoliš postaje vrlo važno gospodarsko, ali i političko pitanje. Na europske zrakoplovne kompanije otpada 0,5 posto emisije ugljičnog dioksida u svijetu. Iako taj postotak nije visok, europski zračni prijevoznici žele još više pridonijeti smanjenju emisije štetnih plinova – iz poslovnih, ali i iz etičkih pobuda. Sve članice AEA usuglasile su se da žele omogućiti europskim građanima život u što manje zagađenu okolišu. Namjeravaju svaka u svojoj regiji aktivno sudjelovati u doprinosu zrakoplovstva gospodarskom i društvenom razvoju a da pritom ne ugrožavaju budućnost našeg planeta.
Budući da cijene goriva imaju ogromni udio u operativnim troškovima zrakoplovnih tvrtki, u zajedničkom je interesu smanjiti potrošnju kerozina, a time i emisiju ugljičnog dioksida. Zrakoplovne kompanije, članice AEA, već su i prije Kyota dokazale da se znaju ekološki odgovorno ponašati. Naime, tijekom proteklih 40 godina učinkovitost goriva porasla je 70 posto, emisija ugljičnog monoksida smanjena je 50 posto, a neizgorenih ugljikovodika i dima čak 90 posto. Također, nastoji se smanjiti težina zrakoplova te skratiti rute. Teži se i smanjenju zakrčenosti zračnog prostora kako bi i kašnjenja bilo što manje. Kao rezultat svih tih mjera gotovo je pola povećane potražnje za prometom uspješno zadovoljeno bez dodatnoga štetnog utjecaja na okoliš.
Još u srpnju 2005. europska je zrakoplovna industrija usvojila politiku suzbijanja emisije štetnih tvari, koja utvrđuje sveobuhvatni pristup za rješavanje klimatskih promjena. Taj pristup omogućuje tehnološki napredak putem istraživanja, poboljšanje infrastrukture te različite operativne mjere i gospodarske instrumente. Do 14 posto prihoda koje generira zračni promet ulaže se u istraživanja. Tehnološkim napretkom, boljom regulacijom zračnog prometa i drugim operativnim postupcima – primjerice izbjegavanjem zaobilaznih ruta i kruženja iznad zračnih luka – moglo bi se dodatno smanjiti izgaranje goriva za 8 do 18 posto. Također, prema nekim procjenama, sadašnje stanje posjedilo bi (za oko 7 posto) i stvaranje istinski jedinstvenoga europskog neba. A prema podacima Eurocontrola, europske organizacije za sigurnost zračne plovidbe (European Organisation for Safety or Air Navigation), ušteda goriva od samo jedan posto značila bi zapravo uštedu od 800.000 tona goriva na godinu.
Učinak bi bio dvojak. Pridonijelo bi se općem smanjenju industrijskog zagađenja, ali istodobno i poticao razvoj zrakoplovnih tvrtki. Kvalitetno osmišljenim programom moglo bi se utjecati i na smanjenje administrativnih davanja, a kupnjom dozvola potrebnih za razvoj zrakoplovne tvrtke istodobno ne bi povećale količinu štetnih tvari u okolišu.