Specijalizacijom regija Hrvatska će postati europska turistička supersila

Nedostaci hrvatskog turizma su previše destinacija s konceptom ‘sunca i plaža’ te samo dvije elitne lokacije, Opatija i Dubrovnik, koje imaju ograničene kapacitete i kratku sezonu.

Najveći trend u svijetu je rast gostiju iz Rusije i Azije, koji su izuzetno zahtjevni. Očekujemo značajniji dolazak u Hrvatsku samo ako im uspijemo ponuditi što žele – kaže Kristina Petrušić.

I Hrvatska je osjetila nekoliko trendova koji su imali važan utjecaj na europskom turističkom tržištu: ekspanzija niskobudžetnih aviokompanija, sve više turista koji traže specifične turističke sadržaje te trend ka kraćim, a češćim odmorima. To je dovelo do razvoja novih destinacija i rasta popularnosti nekih već postojećih, što je pak pojačalo pritisak na klasične destinacije poput Hrvatske. Europskim turistima jeftini avio prijevoznici omogućili su jeftinija putovanja do egzotičnih destinacija u Aziji i Pacifiku. Kraćim, a češćim odmorima, pak, profitiraju destinacije koje imaju atraktivnu ponudu i izvan glavne sezone.

Iako hrvatski turizam u cijelom izvješću dobiva odlične ocjene, stručnjaci Rolanda Bergera bili su dobro upoznati i s manama. Kao jedan od nedostataka navode previše destinacija s konceptom ‘sunca i plaža’ te samo dvije elitne lokacije (Opatija i Dubrovnik), koje imaju ograničene kapacitete i kratku sezonu. Kratka sezona muči cijeli sektor, zbog čega je iskorištenost kapaciteta vrlo niska. Preporuka Rolanda Bergera: sunce i plaže više nisu dovoljne, potrebna je strategija utemeljena na održivom razvoju.

Hrvatska je prema svim pokazateljima jedna od najpoželjnejih mediteranskih destinacija, ali ‘sea and sun’ nije više dovoljan razlog za dolazak. Za osiguranje rasta potrebno je prilagoditi ponudu novim trendovima u turizmu (kao što su sve veći zahtjevi za sportskim, kulturnim i ‘adventure’ sadržajima). Bitno je i ne ponoviti pogreške npr. Bugarske, koja se fokusirala na jeftini, masovni turizam s hotelima od dvije i tri zvjezdice, jer uz novi trend niskobudžetnih avioprijevoznika kad putovanje više nije skupo, turist želi odsjesti u hotelima od četiri i pet zvjezdica. Ako Hrvatska ne uspije ponudu prilagoditi tom trendu, optimističan razvoj je upitan. Uz navedeno, iznimno je važno stati na kraj apartmanizaciji obale te ciljno usmjereno pristupiti strateškoj izgradnji i razvitku destinacija. Nije što u tome da svatko nudi sve, nego definirati regije po mogućnostima i željenom pozicioniranju – kaže Kristina Petrušić.

Da bi se prilagodila novoj situaciji na turističkom tržištu, koje postaje fragmentirano i podijeljeno na podgrupe prema životnom stilu, preferencijama, potrebama i životnim uvjetima, Hrvatska mora ispuniti tri zadatka. Turističke se usluge moraju poboljšati i prilagoditi pojedinim podgrupama. Zatim, hrvatske regije moraju se profilirati i pozicionirati kao destinacije za pojedine podgrupe i kategorije turista. Napokon, za primjenu regionalnih profila svaka destinacija mora razviti turistički master plan i primijeniti koncept upravljanja destinacijom.

Uspijeli su u ta tri zadatka, do 2016. godine turizam bi trebao ostvarivati 42 posto hrvatskih izvozni prihoda u usporedbi sa sadašnjih 36 posto. Za usporedbu, prosječan udio turizma u izvozu zemalja Srednje i Istočne Europe iznosi 9,8 posto. Osim toga, turizam će za deset godina zapošljavati skoro trećinu svih zaposlenih u Hrvatskoj. Zbog svega toga turizam će biti glavni pokretač hrvatskog razvoja i važno je da se razvija sustavno i profesionalno, zaključak je studije Rolanda Bergera.

Procjena da će hrvatsko članstvo u EU utjecati na domaće gospodarstvo predmet je žestoke političko-gospodarske rasprave. Ulazak u Europsku uniju hrvatskom bi turizmu, smatra Kristina Petrušić iz Rolanda Bergera, donio samo koristi: – Ulazak Hrvatske u EU imat će kratkoročne i dugoročne posljedice za hrvatski turizam. Kratkoročno gledano, zemlja pripadnica EU turistu osigurava i svojevrsnu sigurnost, trend koji je s aktualnim događanjima u svijetu (teroristički napadi,..) postao jedan od kriterija odabira destinacije za odmor. Dugoročno, Hrvatska će imati veći pristup investicijskim fondovima za očuvanje kulturnih spomenika, prirodnih parkova i obale. I najvažnije, Hrvatska će morati preuzeti EU norme što se tiče ekologije mora, urbanističkih planova i time očuvati prirodne resurse.