Spora internetska veza u mnogim domovima u Hrvatskoj i još nedovoljno raširen adsl pristup internetu razlozi su zbog kojih e-učenje u nas nije eskaliralo u ‘epidemiju’, kao što je to slučaj u razvijenijim zemljama. Nisam morao kupovati informatičke knjige, što je praktično s obzirom na to da sva informatička literatura brzo zastarijeva, kaže Siniša Babić, voditelj tehnološkog procesa u Plivi, jedan od još rijetkih polaznika online tečajeva u Hrvatskoj. Babić je u organizaciji Cognite, hrvatske tvrtke specijalizirane za e-učenje (e-learning), završio obrazovne programe iz područja informatike. Učio je obrađivanje pristupa računalnim bazama podataka te kako se u njih unose i obrađuju podaci.
Njegovo je iskustvo pokazalo da, želi li se specijalizirati za određeno usko područje, treba završiti više online tečajeva različitih sadržaja. No, tečajevima putem interneta usvaja se više teoretskog nego praktičnog znanja. Iako možda na engleskom jeziku glamurozno zvuči, e-learning, odnosno e-učenje svako je stjecanje i akumuliranje znanja i informacija korištenjem interneta. Pa tako, popularno ‘googlanje’, odnosno pretraživanje interneta putem tražilica, među kojima je lider Google, također može biti dio e-učenja. Ipak, da ne bi bilo zabune, nije riječ samo o neorganiziranom skupljanju informacija, jer koncept e-učenja ima i svoje institucionalizirane oblike i organizirane tečajeve.
E-učenje koncept je obrazovanja koji razvija i podupire Europska unija. U Hrvatskoj je ta obrazovna metoda tek u povojima, a samo značenje pojma nije dovoljno razjašnjeno. Učenje na daljinu (distance learning) podrazumijeva svako obrazovanje izvan učionice, a korištenjem informatičkih tehnologija usvajaju se znanja sve potrebni u današnjem ubrzanom poslovnom svijetu punom promjena. Riječ je o nešto širem pojmu od e-učenja, s obzirom na to da se njime podrazumijeva svako učenje na daljinu, koje ne mora nužno biti uz korištenje interneta, već uz korištenje, primjerice telefona.
Iako smo donekle na njih bili spremni, rezultati istraživanja agencije Hendal, provedene za Lider, ipak su nas iznenadili. Polovina domaćih poduzeća uopće nije upoznata s konceptom e-učenja, a samo je 13 posto poduzeća u potpunosti s njime upoznato. Još je poraznije što samo 6,8 posto poduzeća e-učenje nudi svojim zaposlenicima kao strukturirani dio kompanijskog obrazovnog programa, a u 66 posto poduzeća uopće se ne služe e-učenjem.