Piše: Lidija Kiseljak

Posljednjih godina uporno se ponavlja da će se u godini koja slijedi teško ponoviti prinosi prethodne, ali ‘čudo’ se ipak dogodi. Hoće li i ove biti tako nagada se s oprezom.

U više su nam navrata u redakciju pristigli upiti o tome koliko je rizično ulagati na burzu, u koje se dionice isplati ulagati, ili pak u koji investicijski fond uložiti novac. I koliko god onima koji godinama prate burzovna zbivanja sve djeluje poznato, činjenica je da se o tržištu, bez obzira na 16 godina postojanja, tek nešto više čulo u posljednje vrijeme. Istodobno je povećan i broj potencijalnih malih ulagača, koji se tek upoznavaju ili žele nešto više saznati o tržištu kapitala. Tzv. Liderova škola dioničarstva pripremili smo u nekoliko nastavaka Investicijskog vodiča. Sada ćemo pokušati čitateljima približiti pojmove i upoznati ih s povijesnim podacima s tržišta kapitala, poput nastanka burze, rizika ulaganja s obzirom na slomove na burzi tijekom povijesti i, dakako, navesti primjere onih koji su se na burzi obogatili.

Nećemo zanemariti niti novosti koje se pripremaju na domaćoj burzi. Potkraj mjeseca na skupštinama dviju domaćih burzi potvrdit će se pripajanje i nastanak jedne Zagrebačke burze. A njezini bi dioničari, prema najavama, trebali dobro poraditi na njezinu razvoju, započetom novim trgovinskim sustavom, trgovanjem derivatima, aktivnim privlačenjem tvrtki sl. Očekivanja su i na strani ponude, odnosno veće palete vrijednosnih papira na burzi, a najviše očekivanja je dionica T-HT-a. Ali ako se ta dionica i ne uspije ove godine uvrstiti na burzu, i bez nje će, vjeruju na tržištu, ova godina biti uspješna.

Naime, sudionici na tržištu kapitala već posljednjih nekoliko godina ponavljaju da će se u godini koja slijedi teško ponoviti prinosi iz prethodne godine, a ‘čudo’ se ipak dogodi. Hoće li i ove godine biti tako, opet se nagađa s oprezom. Sudionici tržišta vjeruju u rast, ali umjereni od prošlogodišnjega, u kojemu su prinosi, primjerice, u dioničkim fondovima bili veći od 60 posto. Ali skreću pozornost na daljnju razvijenost tržišta, koje neće postati privlačno samo zbog zarade nego će se pozornost posvetiti profilu i poslovanju kompanija na tržištu. Veliki plus već imaju one koje su počele prikupljati kapital na burzi i od kojih se očekuje uvrštenje u prvu burzovnu kotaciju.

Bankama je godina počela s novim mjerama Središnje banke, koja obuzdava plasmane, dok su sudionici tržišta kapitala i dalje pod povećalom svog nadzornika Hanfe. Banke se, naime, još ne izjašnjavaju o protumerama. One velike tek priznaju, ne i javno, da neće patiti previše, ali hoće srednje banke kojima je rast prioritet s obzirom na konkurenciju. Zato bankari uza smiješak priznaju da upravo te mjere HNB ne želi uvesti – naime, one selektivne. Iako u HNB-u prema posljednjim informacijama najavljaju da će se razmotriti i ta mogućnost, uvođenje selektivnih mjera, prilikom pripreme zakona o kreditnim institucijama.

U svakom slučaju, mjere neće zaustaviti kreditiranje tvrtki, jer imaju slobodno rješenje financiranja izvan granica. Ili na burzi. A upravo su tvrtke glavni pokretači vanjskoga duga. Mjere neće niti obuzdati državu u zaduživanju, jer se na nju one ne odnose. A izborna je godina, pa nije isključeno da će novca Vladi trebati. A ne smije se niti spomenuti rastući problem neplaćanja. Zbog tog problema sve više tvrtki poseže za uslugom faktoringa, otkupa potraživanja, o čemu je također riječ u Investicijskom vodiču.

HNB bi ove godine mogao pripremiti još jedno iznenađenje za bankare. Jer svakako je sigurno da ih neće obradovati podatak o deficitu na tekućem računu platne bilance za 2006. godinu, koji će biti poznat u ožujku, a već se zna da neće biti manji od 8 posto BDP-a.