Za ulazak Hrvatske u EU trebat će do 2009. gotovo deset milijardi kuna

Iako Hrvatska u EU ulazi bez službene analize troškova i koristi, iz nacionalnih se programa pridruživanja svake godine može iščitati kolika će biti cijena ulaska. Već petu godinu za redom objavljuje se program na gotovo tisuću stranica, a prema najnovijem prijedlogu za 2007., želi li se Hrvatska u sljedeće tri godine za korak približiti Europi, morat će potrošiti 9,78 milijardi kuna. Ipak, ovogodišnji program nosi znakovitiji naziv. Umjesto ‘pridruživanja’ EU u nazivu prijedloga spominje se ‘pristupanje’, što se objašnjava napretkom u pregovorima.

Naime, 6,11 milijardi kuna proračunskih sredstava predviđeno je za proces pridruživanja EU, a u planu su i sredstva strane pomoći od 3,67 milijardi kuna (503,75 milijuna eura). Prema prijedlogu Nacionalnog programa Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji, koji još nije dospio do Sabora, sredstva su usklađena s proračunom za 2007. i projekcijama za 2008. i 2009.

Za provedbu programa zaduženo je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija na čelu s Kolindom Grabar Kitarović, iz čijih je prostorija prijedlog programa i proizašao. Najviše proračunskih sredstava otići će na znanost i istraživanje, okoliš, poduzetništvo i industrijsku politiku, socijalnu politiku i zapošljavanje te pravdu, slobodu i sigurnost. Prijedlog vrlo iscrpno, na više od tisuću stranica, donosi među ostalim i zakonodavne i provedbene mjere, a od prošlogodišnjeg programa razlikuje se po tome što je usklađen s izvješćima Europske komisije o rezultatima analize usklađenosti. Tako su se prioriteti u Nacionalnom programu temeljili na programu Vlade u mandatnom razdoblju od 2003. do 2007., rezultatima dosadašnjeg tijeka pregovora, SSP-u i planu njegove provedbe, pristupnom partnerstvu iz veljače prošle godine, ocjeni napretka iz izvješća EK i suradnje s delegacijom EK-a u Hrvatskoj.

Planirana strana pomoć uključuje: Obrazovanje i kultura 111,19 milijuna eura, Transeuropske mreže 75,76 milijuna eura, Okoliš 68,70 milijuna eura, Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata 54,23 milijuna eura, Pravda, sloboda i sigurnost 25,72 milijuna eura.

Poglavlja koja nema planirane strane pomoći uključuju: Sloboda kretanja radnika, Sloboda kretanja kapitala, Pravo trgovačkih društava, Financijske usluge, Ekonomsko i monetarna politika, Vanjski odnosi, Vanjska, sigurnosna i obrambena politika.

Poglavlja koja najviše dobivaju iz proračuna u 2007. su: Znanost i istraživanje 528,57 milijuna kuna, Okoliš 231,26 milijuna kuna, Poduzetništvo i industrijska politika 227,95 milijuna kuna, Socijalna politika i zapošljavanje 175,17 milijuna kuna, Pravda, sloboda i sigurnost 156,48 milijuna kuna.

Za poglavlje Poduzetništvo i industrijska politika, za koje će se iz državnog proračuna izdvojiti 227,95 milijuna kuna u ovoj godini, u planu je operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva. Za predlaganje je nadležno Ministarstvo gospodarstva, a nakon što plan prođe usuglašavanje s Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja, trebao bi se prihvatiti, odnosno provesti u prvom tromjesečju 2007.

U industrijskoj politici prioritet će biti prihvaćanje Strategije, koja je nedavno najavljena za veljaču, a industrijski sektor dobit će detaljnu analizu stanja konkurencnosti. U planu je dovršetak privatizacije Željezare Split, Valjaonice cijevi Sisak i TLM-a, kao i prihvaćanje programa restrukturiranja industrije čelika i brodogradnje u prvom tromjesečju, nakon što programe prihvatit će.

S druge strane, poglavlje za koje je predviđen najveći iznos strane pomoći, Obrazovanje i kultura, najveći će dio sredstava, odnosno 67,8 milijuna eura, dobiti zajmom Međunarodne banke za obnovu i razvoj za projekt razvoja sustava odgoja i obrazovanja. Projekt se sastoji od četiri prioriteta, a neki od ciljeva su stvaranje nacionalnog obrazovnog standarda, jačanje kompetencije učiteljstva i ravnatelja škole, uvodenje nacionalnog sustava za vrednovanje postignuća u obrazovanju i državnu maturu te smanjenje broja škola u kojima se nastava izvodi u tri smjene.

U sklopu programa ISPA planirano je 75,76 milijuna eura za projekt rehabilitacije željezničke pruge na dionici Vinkovci – Tovarnik – državna granica. Korisnik projekta je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka te Hrvatske željeznice, a sastojat će se od zamjene tračničkog sustava zajedno sa signalizacijom sukladno EU standardima. Prema visini iznosa strane pomoći treće je poglavlje Okoliš, u kojemu je projekt s najviše planiranih sredstava Program za vode i otpadne vode u Karlovcu. U sklopu ISPA-a izdvojiti će se 36 milijuna eura za obnovu dijela postojeće kanalizacijske mreže i gradnju novog uredaja za pročišćavanje otpadnih voda s područja grada.

No, uz uvjetno rečeno dobitnike, neka poglavlja nisu predviđena u planu proračuna. Među njima je i Sloboda kretanja kapitala, poglavlje u kojemu je EU traži ispunjenje dvaju mjerila. Potrebno je izraditi akcijski plan protiv pranja novca, kao i ispuniti obvezu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju iz članka 60. o regulaciji tržišta nekretnina. Također, u poglavlju Financijskih usluga, koje nije posebno spomenuto u raspodjeli proračuna, valja prihvatiti niz zakona, a cilj je da se to učini do 2008. Razlozi zbog kojih poglavlja u kojima treba popraviti još mnogo toga prije ulaska u EU nisu spomenuti u trogodišnjem planu mogu biti razni: još nisu predana pregovaračka stajališta, možda nisu potrebna posebna sredstva za usklađivanje ili ih jednostavno još nitko nije zatražio.