Prije ulaska u EMU moramo ući u tečajni mehanizam ERM II i ispuniti Maastrichtske kriterije

U laskom u EU Hrvatska će automatski preuzeti i obvezu uvođenja eura. No prije ulaska u EMU moramo ući u tečajni mehanizam ERM II i ispuniti Maastrichtske kriterije. Ako u tome uspijemo do ulaska u EU i odmah nakon ulaska u Uniju preuzmemo tečajni mehanizam, tada bismo mogli poput Slovenije u najkraćem roku ući u Europsku monetarnu uniju i preuzeti euro.

ERM II podrazumijeva fluktuačiju tečaja u utvrđenom okviru. Fiskalna prilagodba podrazumijevat će prije svega snižavanje proračunskog deficita. I inflaciju će trebat držat stabilnom, a u većini zemalja to je bio i najveći problem. Na pripremama za ulazak u EMU Hrvatska narodna banka već radi, jer će se njena uloga tada promijeniti i ona će biti u sustavu središnjih banaka EMU-a i Europske središnje banke. Suradnja HNB-a i ECB-a već je počela.

Ona je u početnoj fazi, kaže zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić, a intenzivirat će se postupno s našim približavanjem EU.

Obraćamo se ECB-u glede savjeta vezanih uz primjenu prilagodbe na području, primjerice statistike, potom onih vezanih uz platni promet, te pravne prilagodbe ne samo s ECB-om nego i EU. S tim tijelima snažnije ćemo surađivati nakon svoje participacije u ERM II. Prije uvođenja eura moramo biti spremni na gotovinsku konverziju i preuzimanje uloge obavljanja operacija na otvorenom tržištu za europski sustav središnjih banaka – kaže Vujčić.

Nakon ulaska u EMU Hrvatska narodna banka izgubit će ulogu donositelja odluka o monetarnoj politici, no bavit će se platnim prometnom, operacijama na otvorenom tržištu u Hrvatskoj za sustav središnjih banaka EMU-a, istraživanjem, nadzorom i statistikom.

Slovenija je jedina zemlja, nova članica EU iz pretposljednjega kruga, koja je uspjela u najkraćem roku ispuniti sve uvjete za ulazak u EMU.

Banka Slovenije počela je pripreme za konverziju valute odmah nakon ulaska u EU 2004. godine, a zatim i u tečajni mehanizam ERM II – kaže član Savjeta banaka Slovenije Boštjan Jazbec.

Najvažnija područja koja je trebalo pripremiti bila su gotovinska konverzija, cijela logistika vezana uz uklanjanje tola, prilagodbu na području platnog prometa, što je zahtijevalo uključenje u STEP II i TARGET i platne instrumente, zatim monetarne operacije ECB-a, nadzor banaka, prilagodbe informacijske tehnologije na svim područjima poslovanja Banke Slovenije i računovodstvene prilagodbe. Sve su aktivnosti slovenske središnje banke bile koordinirane s Vladom Republike Slovenije, Ministarstvom financija i Udruženjem banaka Slovenije. Krajem 2004. godine uspostavljena je nacionalna eurokoordinacija, koja je u svome sastavu imala institucije poput javne uprave, komore, udruženja banaka, osiguravajuće kuće, članova burze, udruga potrošača i nadzornih institucija.

Najteži kriterij koji je trebalo ispuniti bila je inflacija. U Sloveniji je ona s 3 posto 2004. godine do kraja 2005. snažena na 2,5 posto, čime je taj kriterij zadovoljen.

Najveće brige nam je u spuštanju inflacije zadavala cijena nafta, no zbog stabilnoga deviznog tečaja i usklađene fiskalne politike uspjeli smo ispuniti taj kriterij – kaže Jazbec.

U tečajni mehanizam ERM II Slovenija je ušla mjesec dana nakon ulaska u EU, u kojemu prema pravilima mora ostati dvije godine i istodobno ispuniti sve Maastrichtske kriterije. Sloveniji je to i uspjelo. Od ove godine službena je valuta u Sloveniji euro. Guverner Banke Slovenije punopravni je član Savjeta guvernera ECB-a, koji odlučuje o monetarnoj politici eurozone. Ovlast središnje banke Slovenije ostala je na nadzoru financijskog sektora i njegove stabilnosti.