Rađa se prva prekooceanska burza

U prosincu 2006. dioničari Euronexta izglasovali su spajanje s njutorškom burzom NYSE, u sklopu 10,7 milijardi eura vrijednog sporazuma koji će stvoriti prvu prekooceansku burzu.

S oko dvije milijarde dolara ukupnih dnevnih transakcija, burze su jedan od najvažnijih faktora svjetskoga gospodarstva. Obujmom trgovine najveća je New York Stock Exchange – NYSE, osnovana 9. ožujka 1817. godine. Devedesetih godina brojem izlistanih tvrtki prekočio ju je NASDAQ, ali ukupna tržišna vrijednost tvrtki izlistanih na NYSE-u nekoliko je puta veća nego onih izlistanih na NASDAQ-u, a prema posljednjim službenim podacima dviju burzi na NYSE-u izlistani su vrijednosni papiri više tvrtki na NASDAQ-u.

Prema službenim podacima NYSE-a za 31. prosinca 2006., tvrtke izlistane na toj burzi vrijedne su ukupno oko 25 bilijuna dolara, u što je uključeno i oko 450 tvrtki koje nisu iz SAD-a, a vrijednost im je oko 9,6 bilijuna dolara. Na NYSE-u su izlistani vrijednosni papiri nešto manje od 3.600 tvrtki, najviše iz SAD-a – 3.125, te Europe – 202 tvrtke.

Među Europoljanimi, najviše tvrtki na NYSE-u imaju Britanci – 58, slijede Nizozemci s 31, a od tranzicijskih zemalja svoje tvrtke na NYSE imaju samo Rusi – pet, te Madari jednu.

NASDAQ, što je akronim za National Association of Securities Dealers Automated Quotations, najveća je svjetska burza na kojoj se trguje papirima elektroničkih kompanija i prema podacima Svjetske federacije burzi (WFE) druga je svjetska burza prema volumenu trgovanja. Osnovana je 9. veljače 1971. godine.

Od ovoga broja Investicijskog vodiča počinje Liderova škola dioničarstva, ponajprije zbog konkretnih brojnih upita naših čitatelja o mogućnostima aktivnog uključivanja u tržište kapitala kao i zbog povećanog zanimanja tisuća hrvatskih građana za tu tematiku.

Pisati ćemo o najvećim svjetskim burzama, povijesti njihova nastanka, objasniti ključne pojmove vezane uz trgovanje na burzi, dionice i dioničarstvo te navesti glavne korake koje je potrebno napraviti da bi se pojedinac ili tvrtka uključili u sve uzbudljivija događanja na hrvatskom tržištu vrijednosnih papira.

Nadamo se da će neiskusnima, koji se žele prvi put okušati kao ulagači, škola biti koristan vodič, a iskusnijima zanimljiv podsjetnik.

Na burzama se trguje vrijednosnim papirima, robama i srovinama, devizama, uslugama i derivatima. Klasičnim oblikom burze smatra se burza na kojoj su trgovci tj. brokeri fizički prisutni i kupnju odnosno prodaju ugovaraju izravnim razgovorom na ‘parketu’, kako to vele reći kontinentalni Europski, ili ‘flooru’, što je naziv koji danas prevladava, a potiče iz engleskoga. Na kompjuterskim burzama cijeli se posao obavlja ‘na daljinu’ uz pomoć računala. Danas se većina burzovnog prometa u svijetu odvija na kompjuterskim burzama, među koje se ubraja i Zagrebačka.

Organizacija i poslovanje na burzi strogo su i detaljno regulirani posebnim pravilima i zakonima kako bi svi sudionici u trgovini imali jednake uvjete, odnosno pristup svim važnim informacijama.

Dionica je vrijednosni papir – pismena isprava ili elektronski zapis – kojim se dokazuje udio u temeljnom kapitalu, odnosno vlastništvo nad cijelim ili dijelom dioničkog društva. U pravilu je nasljedna, ali postoji i mogućnost da se u odnosu na nasljedivanje i trgovanje u aktu o osnivanju predvide i neka ograničenja. Na temelju dionice vlasnik sudjeluje u podjeli profita dioničkog društva.

Postoje redovne dionice s pravom glasa i povlaštene dionice, čiji vlasnici obično nemaju pravo glasa, ali u pravilu nude neku drugu pogodnost, najčešće zajamčenu dividendu. Vlasnik dionice ima pravo glasa na godišnjoj skupštini društva, udio u dobiti, ograničenu odgovornost u slučaju likvidacije društva, proporcionalni udio u imovini društva u slučaju likvidacije (nakon namirenja vjerovnika), pravo prvokupa u slučaju novog izdaja dionica društva i ograničeni pristup poslovnim knjigama društva.

Cijena dionice je rezultat ponude i potražnje, na koje utječu brojni čimbenici, a jedan od najvažnijih su očekivanja vezana uz buduće poslovanje društva. Novac uložen u dionice vraća se kroz isplatu dividende ili prodajom dionice.

Najstarijom burzom smatra se burza koja je 1431. utemeljena u Antwerpenu. Među najstarije burze ubrajaju se i belgijska Burza Brugges, osnovana 1509., Burza u Lionu osnovana oko 1540., njemačke burze osnovane u Augsburgu 1540. i Hamburgu 1558. Najveća europska burza, London Stock Exchange, vuče korijene iz burze Royal Exchange osnovane 1570. Odluka o gradnji Amsterdamske burze donesena je 1607., a burza je otvorena 1611. U Porugalu je Lisabonska burza osnovana 1. siječnja 1769., a kao prva u 19. stoljeću Bruxellska burza osnovana je 2. srpnja 1801.