Veliko povećanje izravnih inozemnih ulaganja

Posljednji HNB-ovi podaci za treće prošlogodišnje tromjesecije pokazuju da je u Hrvatskoj ostvareno približno 364 milijuna eura izravnih stranih ulaganja. U odnosu na isto razdoblje 2005. zabilježen je njihov neznatni rast. Međutim, od početka 2006. do kraja trećega tromjesecija zabilježen je kumulativni priljev izravnih stranih ulaganja od 1,76 milijardi eura. U usporedbi s prvim devet mjeseci 2005. bilježimo povećanje od više od 35%. Tijekom promatranog razdoblja najveći priljev stranih ulaganja zabilježen je iz Francuske (veći od 58%), Njemačke i Švicarske (veći od 13%) te Nizozemske (12%). Promatramo li jedino strukturu izravnih stranih vlasničkih ulaganja i zadržanih zarada prema djelatnostima, i dalje se najveći dio odnosi na ulaganja u bankarski sektor (približno 58%), slijede ulaganja u proizvodnju hrane i pića (oko 14%) te u telekomunikacijski sektor (više od 9%).

Promet u maloprodaji, koji ostvaruju sve pravne osobe, u studenom prošle godine zabilježio je u odnosu na listopad 2006. nominalno smanjenje od 7,3%. Istodobno, u realnim iznosima zabilježen je pad prometa od 8%. Međutim, na godišnjoj razini nastavio se pozitivan trend povećanja prometa u maloprodaji. Tako je u usporedbi sa studenim 2005. promet u trgovini na malo veći 5,5%, a realni je rast bio 3,4%. Tijekom prvih jedanaest mjeseci 2006. u tom je sektoru zabilježeno povećanje od 4,7%, odnosno realni rast od 2% u godini dana.

Početak novog godine donio je pad cijene srovnane na svjetskim robnim burzama. Sporije povećanje svjetske potražnje uz istodobnu povećanu proizvodnju pro-uzročilo je povećanje zaliha i višak ponude u odnosu na potražnju. Ni rusko-bjeloruska kriza i upozorenje Rusije o smanjenju proizvodnje nafte s Urala nisu uspjeli znatno zaustaviti pad cijena. Štoviše, vrijednost crnog zlata spustila se potkraj prošlog tjedna ispod 52 dolara po barelu, ispod razine na kojoj se posljednji put trgovalo u svibnju 2005.

N a domaćem deviznom tržištu tjedan je protekao mirno. Mali volumen trgovanja u donekle uskom rasponu trgovanja (7,36 do 7,38 kuna za euro) i uravnoteženost tržišne ponude i potražnje u skladu s očekivanjima nisu mnogo promijenili srednji tečaj HNB-a. S obzirom na to da je prošli tjedan počelo novo razdoblje izdvajanja obvezne pričuve, već je uobičajeno došlo i do povećanja kamatnih stopa na novčanom tržištu. Likvidnost sustava je zadovoljavajuća, što je utjecalo i na prošlotjednu repo aukciju Središnje banke, ali i uspješni plasman trezorskih zapisa Ministarstva financija. Naime, na aukciji trezorskih zapisa plasiran je znatno veći iznos od planiranoga (559 prema 300 milijuna kuna), dok je redovita repo aukcija zabilježila tek relativno malo povećanje plasiranih sredstava u odnosu na prethodni tjedan.

Prošli je tjedan na svjetskim deviznim tržištima protekao u znaku jačanja američkoga dolara u odnosu na jen i euro, kojim se u drugom dijelu tjedna trgovalo i ispod razina od 1,29 dolara za euro. U odnosu na jen zabilježena je najviša vrijednost u posljednjih trinaest mjeseci (iznad 120,7 jena za dolar). Naime, objava vanjskotrgovinskoga deficita, koja je pokazala njegovu najnižu razinu još od sredine 2005., podržala je potražnju za dolaram i uvjerenja tržišnih sudionika da bi FED mogao odgoditi odluku o spuštanju referentnoga kamatnja. Na europsku jedinstvenu valutu nepovoljno je utjecao i zadnji ECB-ov sastanak na kojem je naznačeno da će do podizanja referentnoga kamatnja u eurozoni doći tek u ožujku.