Brozović Rončević kaže da se strani termini ne moraju nužno prevesti jednom riječju. Važno je da se ne rabe pretjerano, a ako se upotrebljavaju, valja ih pisati u kursivu.
Kad se stvara nova znanost, treba se potruditi naći istoznačnice u hrvatskom. Mora se pokušati, jer se, u suprotnom, dodaju samo hrvatski sufiksi pa se stvaraju nakaradne tvorbe. Zašto Slovencima ne pada na pamet da im netko zamjera što stvaraju slovensko nazivlje i nitko se tome ne izruguje. Važno je stalno raditi na tome – kaže Brozović Rončević.
Stjepan Babić, koji je nedavno napisao i sarastičnu knjižicu ‘Prijedlog za ukinjanje hrvatskog jezika’, koju je izdao ogranak Matice Hrvatske u Slavonskom Brodu, kaže da svakomu odmah mora biti jasno da to ne može biti ozbiljan prijedlog, nego da je riječ o ironičnom, satiričnom, rugalačkom. Teško je reći kako zaustaviti angilizme, ako se uopće mogu zaustaviti. Neka su od sredstava ironija, satira, humor, ismijavanje jer ona dozivaju angilomane k svijesti možda jače od ostalih – objašnjava Babić.
Suzbijanju bi pridonijelo i to da ministarstva, gradski uredi, novčani zavodi, poduzeća ne podupiru priredbe koje na prvome mjestu nemaju hrvatske nazive poput, primjerice, One Take Film Festivala ili Zagreb Film Festivala.
Već bi bilo mnogo kad bi se takvim priredbama zavrnule državne i društvene novčane pipe. Osim toga, trebao bi se povećati broj boraca protiv angilizama, jer ako sve ostane na nas nekoliko jezikoslovnica, na Tomislavu Ladanu, Bulcsúu László, Nives Opačić, Milici Mihaljević, Alemku Gluhaku, meni i još nekim pojedinacima, bit će teško – objašnjava Babić i dodaje da se nešto može postići tek ujedinjenim snagama te da treba uključiti stručnjake iz struka na koje se odnose pojedine engleske riječi.
