Makropokazatelji

U kupni plasmani banaka nebankarskom sektoru u studenome su uz godišnju stopu rasta od 21,7% premašili vrijednost od 178 milijardi kuna, potvrđujući tako da je tijekom cijele 2006. godine prisutan snažniji rast kreditne aktivnosti banaka. Štoviše, godišnje stope rasta kredita plasiranih i sektoru stanovništva i sektoru poduzeća tijekom 2006. godine zadržavale su se iznad 20%.

U godišnjem rastu plasmana od 31,7 milijardi kuna najviši udio imaju krediti (kunski i devizni) odobreni sektoru stanovništva koji su potkraj studenoga iznosili 94,7 milijardi kuna. Od navedenog iznosa više od 36,2 milijarde kuna odnosilo se na stambene kredite, koji su tako nastavili lagani, ali pravilni trend povećanja udjela u ukupnim kreditima odobrenim promatranom sektoru (38%) započet još početkom 2003. godine.

Prema posljednjim podacima nešto manje od polovice povećanja kredita sektoru stanovništva na mjesečnoj razini odnosilo se upravo na stambene kredite, dok su na godišnjoj razini stambeni krediti generirali 53% rasta. Uzlažni trend nastavljen je i kod plasmana trgovačkim društvima, odnosno u potraživanjima od poduzeća, koja su uz 21,8-postotni godišnji rast iznosila 79,6 milijardi kuna. Od navedenog iznosa 74,8 milijardi se odnosilo na kredite usmjerene u poduzeća, koji su na mjesečnoj razini zabilježili rast od gotovo 1,7 milijardi kuna, dok su u odnosu na kraj studenoga 2005. porasli za više od 13,8 milijardi kuna. Manji dio rasta odnosio se na potraživanja na osnovi instrumenata tržišta novca, obveznica i dionica.

S obzirom na to da je tijekom studenoga zabilježeno povećanje kreditne aktivnosti poslovnih banaka popraćeno smanjenjem depozita, očekivano je došlo do smanjenja inozemne aktive odnosno povećanja inozemne pasive banaka. Na kraju studenoga inozemna akta banaka iznosila je 35,85 milijardi kuna ili 632 milijuna kuna manje nego na kraju listopada. Istovremeno je tijekom studenoga inozemna pasiva povećana za 2,7 milijardi kuna te je iznosila 71,9 milijardi kuna.

Slabljenje kune zaustavljeno institucionalnom ponudom deviza. Prvi tjedan trgovanja u 2007. na domaćem deviznom tržištu protekao je u znaku pojačane potražnje za eurima i nešto izraženijim pritiscima u smjeru slabljenja domaće valute. Međutim, na razinama oko 7,37 kuna za euro javlja se institucionalna ponuda deviza, što je sprečavalo daljnje slabljenje kune. Srednji tečaj HNB-a bilježi rast na iznad 7,36 kuna za euro. Kao rezultat priljeva 1,3 milijarde kuna (uslijed 13. devizne intervencije HNB-a) tržišna likvidnost i tijekom proteklog tjedna ostala je visoka, što se održalo i na manji interes banaka na prošlotjednoj repo aukciji. Održana je aukcija trezorskih zapisa na kojoj je kamatna stopa tromjesečnih zapisa porasla na 3,55%. Prošli tjedan su upisani i 182-dnevni zapisi uz stopu 3,65%, dok je na godišnje zapise stopa ostala nepromijenjena (3,90%).

Nakon što je na početku tjedna trgovanja na međunarodnom tržištu dolar bio izložen deprecijacijskim pritiscima, izvješća iz realnog sektora povoljno su utjecala na kretanje vrijednosti američke valute. Naime, rast vrijednosti dolara započeo je nakon objave ISM indeksa za preradivačku industriju, čiji je rast bio veći od očekivanoga. Povoljno razdoblje za američku valutu nastavljeno je do kraja tjedna. Štoviše, i posljednje izvješće s tržišta rada podržalo je očekivanja kako bi FED mogao odgoditi snižavanje referentne kamatne stope. Jedinstvena europska valuta dosegla je proteklog tjedna svoj povijesni maksimum u odnosu na jen, zabilježivši vrijednost i iznad 158 jeena za euro.