Povećava se broj osobnih bankara

Istraživanja su pokazala da klijent, bez obzira na modernije i jednostavnije obavljanje transakcija, voli i imati osobni kontakt s bankarom. Osim toga, banke su s razvojem novih proizvoda, primjerice štednih ili ulagačkih, osjetile i potrebu za širenjem poslovnica.

Kao što kažu bankari, danas će uspjeti banke koje prepoznaju potrebe klijenata, a to je moguće samo osobnim kontaktom. I zato se danas stavlja naglasak upravo na taj segment poslovanja. No banke nisu stale ni na razvoju modernijeg oblika komuniciranja, budući da prema podacima veći broj klijenata obavlja transakcije izvan poslovnica. Takvu mogućnost ne nude još sve banke, ali se njihov broj povećava.

Poslovnice su mjesta gdje se klijenta savjetuje o mogućnostima i najboljim rješenjima za ulaganje, kreditiranje, investiranje i slično. U poslovnicama je ključni čimbenik savjetovanje i razgovor s klijentom o njegovim potrebama za pojedinim proizvodima i uslugama, te zato nije jedan drugi proizvod banke ne može u potpunosti zamijeniti rad u poslovnicama i savjetovanje, kažu u Erste banci. Prema našim iskustvima, kažu u Hrvatskoj poštanskoj banci, klijenti svoje poslove radije obavljaju u poslovnici, jer se u njoj ostvaruje osobni kontakt s bankarskim službenicima koji za njih obavljaju financijske usluge, ali često pružaju i savjetodavne usluge te svojim poznawanjem tržišta i njegovih proizvoda sve češće preuzimaju ulogu financijskih savjetnika. Zbog toga i raste broj osobnih bankara, a ponegdje i privatnih za klijente veće platežne moći. Osobni bankari, koje danas imaju sve veće banke, pružaju klijentu usluge informiranja o novim proizvodima, predlažu raspodjelu novca u nove oblike ulaganja.

Istodobno s otvaranjem novih poslovnica, neke banke bile su prisiljene dio poslovnica zatvoriti. Naime, od sredine prošle godine na snazi je Zakon o minimalnim mjerama zaštite novčarskih institucija, koji je u mnogim banaka stvorio potrebu izdvajanja visokih iznosa radi zadovoljenja zakona. Iako banke to ne žele otkrivati, poznato je da su neke od njih zbog tog troška zatvorile poslovnice na slabije naseljenim područjima. Poznato je, primjerice, da je Zagrebačka banka u posljednjih pet godina zatvorila osam poslovnica, a Privredna banka u posljednje tri godine njih 10, no odnosi li se koji slučaj na zatvaranje zbog tog zakona, nije poznato. Neke se banke također koriste većim mjerama zaštite od propisanih, pa tako u nekim poslovnicama postoji tek minimalna količina dostupnog novca, u nekim je ugrađen sustav cijevne pošte, a rabe se i moderni sustavi dimnih novčaniča, kažu u Hrvatskoj udruzi banaka.

Nove poslovnice češće otvaraju nove banke, dok one s tradicijom ulažu posljednjih godina velik dio novca u njihovu modernizaciju. Tako je Zagrebačka banka u posljednjih pet godina otvorila 18 novih poslovnica i trenutačno ih ima 127. Najveći broj poslovnica ima Privredna banka, njih 202. Samo u posljednje tri godine ta je banka otvorila više od 30 novih poslovnica po cijeloj Hrvatskoj, a dvostruko više modernizirala. Povećanju broja poslovnica pridonijelo je pripajanje Riadria i Laguna banke PBZ-u. Ove godine PBZ planira otvoriti deset novih poslovnica. Najveći rast poslovnica Raiffeisen banka ima od 2003. godine, a od tada do danas njihov je broj gotovo udvostručen, s 25 na 48. Hypo Alpe-Adria banka planira u ovoj godini otvoriti deset novih poslovnica, a trenutačno ih ima 32. Posljednje dvije banke su ujedno osnovane u našoj zemlji bez preuzimanja neke domaće banke, odnosno razvijale su se organskim rastom. Hypo će, naime, uskoro završiti spajanje sa Slavonskom bankom, pa će se broj poslovnica Hypo grupe povećati.

Erste banka je radi razvoja poslovnica i njihova što specijaliziranijeg usmjeravanja otvorila u Rijeci i Zagrebu poslovnice za mlade. Ona u Rijeci u potpunosti je interijerom prilagođena mladima pa klijenti, uz bankarske usluge, mogu i pretraživati internet, slušati glazbu i gledati spotove, popiti piće i uživati u čitanju časopisa.

Zbog zakona o potrebnoj minimalnoj zaštiti novčarskih institucija banke samostalno ulažu i u zaštitu poslovnica. Tako, primjerice, Zagrebačka banka odnedavno obavlja posao uz pomoć sustava tzv. cijevne pošte: zaposlenici poslovnice nemaju gotovinu na radnom mjestu nego se ona pri obavljanju gotovinske transakcije dostavlja posebnim modernim sustavom transportirajući se hermetički zatvorenim kutijama unutar objekta.

Sve vodeće banke, osim toga, produljuju radno vrijeme na 24 sata. Riječ je o tzv. samo-poslužnoj zoni, u kojoj klijent ima na raspolaganju bankomat, infostup gdje dobiva informaciju o stanju i prometu na svome tekućem računu, telefon s izravnim pristupom telefonskom bankarstvu, noćni trezor… Uza sve to banke neprestano razvijaju i oblike obavljanja transakcija kod kuće, odnosno tzv. direktno bankarstvo, kojim se prema podacima Zabe koristi 76 posto klijenata.