Investicijski fondovi

S uprotom nekim očekivanjima, čini se da je nova godina počela u dostojnoj optimističnom raspoloženju. Iako prošlotjedni burzovni promet ne upućuju na previše optimistično raspoloženje ulagača, s obzirom na uobičajeno sušno razdoblje s početka siječnja, prvi je ovogodišnji tjedan dao ohrabrujuću najavu 2007. S obzirom na to da u tekućoj godini, usprkos najavljenom IPO-u HT-a, nije realno očekivati prošlogodišnju raspoloženje ulagača, valja očekivati da će 2007. biti mnogo volatilnija kad je o cijenama riječ, i to za većinu dionica. U tom se smislu može zaključiti da je domaća tržište kapitala ipak uhvatilo korak s razvijenim europskim, iako će i dalje kronično nedostajati, što se prije svega zrcali u pomanjkanju kvalitetnih papira za ulaganje (osobito novih izdanja).

No, da ipak ima ‘novih’ papira, pokazalo je prošlotjedno trgovanje redovitim dionicama rovinjske Adris grupe. Naime, s početkom ove godine prvi se put trgovalo i redovitim dionicama te grupe po početnoj cijeni od 600 kuna. Već je isti dan cijena porasla na 700 kuna, da bi sredinom tjedna dosegla i 740 kuna. No, nakon prvotne, kratkotrajne euforije kraj je tjedna redovita Adrisova dionica ipak dočekala na 620 kuna. Iako je mnoge ulagače začudilo tako veliko povećanje cijene, a još više cjenovni jaz između redovite i povlaštene dionice, čini se da je prošlotjedno trgovanje redovitim dionicama Adrisa ipak ponajviše bilo pod utjecajem malih i slabije informiranih ulagača koji su ih kupovali, pretpostavlja se iz spekulativnih razloga. Naime, nema opravdanih razloga da redovita Adrisova dionica sadrži toliku premiju u odnosu na povlaštenu, pa je u tom smislu realno očekivati smanjenje cjenovnog jaza na razinu od 10 do 15%.

Inače, najljepšinj je dionica Zagrebačkoj burzi prošli tjedan bila Plivina, kojom je ostvaren promet od 15,84 milijuna kuna uz nepromijenjenu cijenu od 820 kuna. Veći je promet ostvaren i Adrisovim povlaštenim dionicama (14,16 milijuna kuna), kojima je cijena porasla 1,87%, na 435 kuna, te Inim dionicama (13,4 milijuna kuna), koje su prošli tjedan ojačale 1,24% završivši tijedan na 2.320 kuna.

Najveći je prošlotjedni gubitnik bila dionica Valamar grupe, koja je na vrijednosti izgubila 20,5% završivši tjedan na razini od 81 kune. Na to je utjecala skupštinska odluka na temelju koje bi Grupa uskoro trebala biti dokapitalizirana za 33,77 milijuna kuna uplatom 3.377.441 novih dionica bez nominalnog iznosa, po pojedinačnoj cijeni od 10 kuna. Dioničari imaju pravo upisati postojeću dioničaru Grupe. Budući da će nakon dokapitalizacije temeljni kapital Valamar Grupe biti udvostručen, a da će cijena u dokapitalizaciji biti znatno niža od tržišne, koja je donedavno iznosila 140 kuna na burzi, može se reći da prošlotjedni pad cijene Valamara i nije bio neočekivan.

S uprotvo očekivanjima da će cijena dionice Slobodne Dalmacije nakon posljednje javne ponude nastaviti rasti, dogodio se potpuno suprotni scenarij. Naime, njena je cijena od sredine kolovoza pala s razine od 160 na samo 120 kuna po dionici, uz trenutno značajno veću ponudu dionica od potražnje za njima. Nekako u isto je vrijeme većinski vlasnik društva Europapress holding preuzimao dionice u javnoj ponudi po cijeni od 132,54 kune, a danas se njima zbog relativno slabih poslovnih rezultata te nekih pravnih sporova iz prošlosti trguje u cjenovnom rasponu od 115 do 120 kuna.

Slobodna je Dalmacija u devet prošlogodišnjih mjeseci (prema posljednjim dostupnim financijskim izvješćima) ostvarila nekonsolidirani poslovni gubitak u visini od 7,25 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju 2005. godine devetomjesečni gubitak društva iznosio 4,15 milijuna kuna. Tijekom 2005. Slobodna je dokapitalizirana s 84,27 milijuna kuna izdavanjem 834.680 novih dionica koje je odreda upisao EPH. Navedena je dokapitalizacija trenutačno predmet nekih sudskih sporova koji se još vode protiv društva. Naime, poznato je da je Slobodna tijekom devedesetih prošla kroz teško poslovno razdoblje, čiji se repovi i danas vuku za tvrtkom. U tom je smislu konačno preuzimanje od strane EPH-a dočekano kao spasonosno rješenje, iako niti od tada Slobodnoj ne cvjetaju ruže, ali je razvidan određeni napredak društva na poslovnom planu. Tome svjedoči i prošlogodišnje povećanje prihoda od prodaje društva (9 mjeseci), koji je u usporedbi s istim razdobljem 2005. godine povećan za 4,14% na iznos od 156,53 milijuna kuna. No, brže od rasta prodaje i poslovnih prihoda porasli su poslovni rashodi (+6,61%), koji su u devet mjeseci prošle godine dosegli iznos od 162,56 milijuna kuna.

Na kraju treba spomenuti da je za 8. veljače ove godine sazvana i Glavna skupština društva, na kojoj bi se trebalo raspravljati o poslovanju u 2005. godini, ali i dati razrješnice upravi društva za rad u 2005. godini. No, upravo su te razrješnice predmet spora odnosno protuprijedloga jednog trgovačkog društva iz Zagreba, koje kontinuirano već dulje vrijeme nastoji osporiti dokapitalizaciju Slobodne Dalmacije iz 2005. godine.

Za pojedine je dioničke fondove protekli tjedan bio natprosječno uspješan s obzirom na uobičajenu tržišnu letargiju, kojom inače počinje siječanj. Tako je dionički fond ZB Investa, ZB Euroaktiv, ostvario tjedni prinos od 1,5%, dok je vrijednost udjela Erste Adriatic Equityja porasla za 1,05%. Dobre su tjedne rezultate ostvarili i Raiffeisen Central Europe fond (+0,94%), dok je neto vrijednost imovine HPB-ova mješovitog fonda Dynamic porasla za 0,89%. Među pet najvećih tjednih dobitnika ‘ugurao’ se i PBZ-ov Equity fond, koji je na tjednoj razini ostvario porast vrijednosti udjela od 0,81%.

Na ljestvici prošlotjednih gubitnika najveći je minus ostvario dionički fond Raiffeisen Active, čiji je udjel na vrijednosti izgubio 0,44%, a tek je nešto manji gubitak, koji je iznosio 0,37%, ostvario Zabin dionički fond ZB Aktiv.

Nova je godina donijela i manje promjene na rang-listi uspješnosti fondova, iako te promjene nisu bile značajne s obzirom na kratak rok usporedbi. Tako najbolju poziciju u tekućoj godini zauzima Zabin ZB Euroaktiv fond s ostvarenim prinosom od 1,5%. U skupini uravnoteženih fondova najuspješniji je KD Balanced fond, koji je u tekućoj godini ostvario prinos od 0,65%. Među obvezničkim fondovima najviši prinos u tekućoj godini pripada OTP-ovu Euroobvezničkom fondu (0,23%), dok je kod novčanih fondova trenutačno najuspješniji PBZ-ov Dollar fond, čija je vrijednost udjela od početka godine povećana za 0,09%.