Novi zakon o privatizaciji prema uputama MMF-a i Svjetske banke

Uvođenje radničkog dioničarstva najveća je novina koju bi trebao donijeti prijedlog zakona o privatizaciji. Nakon duljeg iščekivanja zakon bi se prema najavama pred Gospodarsko-socijalnim vijećem napokon trebao naći sredinom siječnja. No hoće li ga sindikati podržati, još je neizvjesno, jer za sada od potpredsjednika Vlade Damira Polančeca nisu dobili tražene odgovore na zahtjeve – u prvom redu da im se dostavi popis poduzeća u kojima se radničko dioničarstvo planira primijeniti, a kako bi se uvidjelo i kolika je vrijednost društava koja su u ponudi; zatim, da im se prezentira projekcija konkretnog primjera u kojemu bi se proveo ORD (organizirano radničko dioničarstvo) te cijena po kojoj bi mogli kupiti dionice, kaže predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Radnici prema prijedlogu imaju pravo na kupnju do 25 posto dionica s popustom. Ako bi u tu svrhu radnici uzeli kredit, sindikati bi željeli znati i koliko će ih to stajati i hoće li biti isplativo u odnosu na popust koji će dobiti za kupnju dionica. Bez nabrojenih zahtjeva sindikata, koji podrazumijeva i sastanak s potpredsjednikom Vlade prije GSV-a, zakon se najvjerojatnije neće poduprijeti. Predsjednica SSSH-a Ana Knežević još je oštrija u zahtjevu te traži i donošenje zakona o radničkom dioničarstvu kojim bi se ugradilo još nekoliko dodatnih modela radničkog dioničarstva, poznatih u europskom zakonodavstvu. Sever pak smatra da su takvi SSSH-ovi zahtjevi prazna retorika, jer u Vladi je već obećano donošenje zakona o radničkom dioničarstvu. Prvotni zahtjev sindikata bio je i odobrenje kupnje dionica preko Hrvatskog fonda za privatizaciju uz poček i na rate, no od toga se u fondu odustalo. Jer, tvrde da bi takvo što bilo povratak u privatizaciju iz devedesetih godina.

Kad je riječ o popisu tvrtki u kojima bi se ORD primijenio s detaljnom analizom stanja, njega je nemoguće izraditi u kratkom vremenu jer zahtijeva previše posla – kaže predsjednik Upravnog odbora HFP-a Damir Polančec. Istočne također da su sindikalne središnjice već imale više prigoda razgovarati o novom zakonu i postojala je volja da im se prezentira konkretni primjer radničkog dioničarstva. Sindikati to opovrgavaju i tvrde da su bili pozvani na samo jedan sastanak k premijeru, ali su se zbog kratkog roka odazvale tek tri sindikalne središnjice.

Ako sindikati ne poduprnu taj zakon, istodobno će se kasniti i s donošenjem zakona o radničkom dioničarstvu, a takvo bi kašnjenje moglo dovesti do toga da se u međuvremenu portfelj fonda rasproda – kaže Sever.

Radničko dioničarstvo Vlada zagovara od početka razmatranja novog zakona o privatizaciji, a od njega nije odustala bez obzira na protivljenje stranih financijskih kuća, u prvom redu Međunarodnoga monetarnog fonda i Svjetske banke.

Izaslanstvo fonda je prilikom zadnjeg posjeta našoj zemlji istaknulo nezadovoljstvo postotkom koji se kroz ESOP daje radnicima. Kako objašnjava stalni predstavnik fonda u našoj zemlji Athanasios Vamvakidis, udjel od 25 posto, na koji bi radnici imali pravo, mogao bi odvratiti zanimanje ulagača za tu tvrtku. Kaže i kako je taj postotak veći od onoga koji prakticiraju europske zemlje, a i trebao bi se primijeniti samo u profitabilnim tvrtkama.

Raniji zahtjev sindikata bio je 25-postotni udjel plus jedna dionica koja bi im dala i upravljačka prava, no bez te jedne dionice posjedovat će vlasnička prava. Zamjerka tih dviju institucija bila je i ta da zbog udjela radnika neće biti dobro zastupljen know-how.

Primjeri Dalekovoda i Kraša pokazuju da vlasnici dionica koje imaju radnici nisu samo oni zaposlenici koji dolaze iz proizvodnih hala, nego i oni s različitim znanjem, pa tako i neki menadžeri, zbog čega problem know-howa ne bi trebao biti upitan – kaže SSSH-ov analitičar Mario Švigir.

Takve tvrtke stoga ne bi trebale odbiti prave ulagače, nego tek eventualno špekulantne – tvrdi Sever.

Potrebu da se ORD primijeni samo u srednjim društvima prihvaćaju i sindikati. No još nije jasno kako bi se onda riješio problem gubitaka, a ni na to još nije dan odgovor. Pritom sindikati zahtijevaju da se problem gubitaka riješi podjednako za sva društva, a ne kao što je praksa, tek u pojedinim društvima s dobrom političkom pozadinom. Švigir smatra da je tvrtkama u dubiozama potrebno u prvome redu program sanacije i restruktuiranja, a u tome u najvažnijem dijelu može pomoći država otpisom dugova.

Na Upravnom odboru HFP-a prije dva tjedna već je donesena odluka o raspisivanju natječaja za nekoliko društava u kojima je i prije donošenja zakona već bilo rezervirano 25 posto udjela za radnike. Primjerice, za karlovačku mljekaru KIM te hotele Podgoru i Živogošće.

S ostalim elementima zakona sindikati za sada nisu upoznati, a i izglednije je da se Vlada trenutačno bavi drugim poslovima koje je uvjetovala EU, kao što je primjerice potrebna prodaja željezara do ožujka. Željezara Split nedavno je dobila vlasnika, a Valjaonica cijevi Sisak, nakon neuspješnih krugova prodaje uz diskonte, do sredine siječnja bit će ponuđena po posebnim uvjetima, odnosno za jednu kunu. Uzaludne prodaje koje traju mjesecima, uz diskont za društvo za koje se unaprijed zna da će biti prodano tek u konačnici, i to prema posebnim uvjetima, za jednu kunu, bit će također dio izmjena predloženog zakona o privatizaciji. Zakon će predložiti da se takva društva odmah ponude prema posebnim uvjetima – kaže Polančec.

Zakonom bi se tako trebali riješiti problemi koji su mnogo puta odugovoljili prodaju tvrtki iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju. Tako više neće biti potrebno odobrenje mirovinskog ili zdravstvenog fonda (HZMO-a, HZZO-a) da se proda udjel u portfelju fonda, objašnjava Polančec. Ista pravila vrijedila bi i za dionice koje drži Vinko Radić, čelnik Državne agencije za sanaciju banaka (DAB). U nemalom broju slučajeva prodaja pojedinog društva nije se mogla riješiti zato što je dio udjela imao, primjerice, HZMO, čije Upravno vijeće nije dopuštalo prodaju. Zbog toga niti HFP, bez obzira na to što ima ovlasti upravljanja dionicama HZMO-a, nije mogao prodati određeno društvo. Svojedobno se takav slučaj dogodio prilikom prodaje tvrtki Plat, Živogošće, Jadran, Jadroplov itd.

Ukidanje odobrenja triju institucija koje imaju vlasništvo nad nekim dionicama tvrtki koje trebaju u prodaju, HFP će kompenzirati time što će u Upravnom odboru fonda ubuduće sjediti član sindikata. Neki dan odlučeno je da njihov predstavnik bude predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević.

Novi bi zakon trebao omogućiti i izravnu prodaju državnog udjela nekome tko je stekao 25 posto vlasništva u društvu. Naime, prema sadašnjem zakonu, ako netko tko stekne 25 posto, želi objaviti javnu ponudu, država je prema zakonu o privatizaciji ne može prihvatiti (izuzetak je bila prodaja Plive). Zato bi ubuduće s osobom koja je stekla 25-postotni udjel u društvu fond izravno razgovarao o prodaji svog udjela.

Novim bi zakonom i svakim stečenim udjelom u pojedinom tvrtki društvo u državnom vlasništvu moglo raspolagati. Jer, prema sadašnjem zakonu u takvim je slučajevima stečeni udjel i dalje bio dio državnog portfelja, a tvrtke koje su ga stekle nisu mogle njime raspolagati. Primjerice, HBOR, Hrvatske vode ili Croatia osigurane velik dio svojih potraživanja pretvaraju u udjele, ali tim dionicama koje su stekle ne mogu raspolagati. Promjenu u tom dijelu trebao bi omogućiti novi prijedlog zakona. Pri pisanju zakona odustalo se od rješavanja pitanja turističkog zemljišta, s obzirom na to da je izdavanje koncesija opsežno i složeno pitanje, te će navodno to biti riješeno propisima o kojima će odlučivati Ministarstvo graditeljstva.

Predsjednik društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom PBZ-CO Dubravko Štimac u nedavnom je intervjuu Lideru iznio prijedlog državi koja bi mogla predočiti imena i postotak udjela u tvrtkama koje želi prodati, a u čije bi vlasništvo mogli ući investicijski i mirovinski fondovi.

Mogli bismo provesti dubinsku analizu u tim društvima i predložiti cijenu. Na taj bi način fondovi došli do kvalitetnih dionica, država bi dobila novac, tvrtka bi se izlistala na burzi i ostala u domaćem vlasništvu – kaže Štimac. Direktor Zagrebačke burze Roberto Motušić podržava takvu ideju i sâm nam je nedavno rekao da će s tim prijedlogom izaći pred Vladu, jer smatra da u državnom portfelju ima tvrtki koje su velike i zanimljive za domaće tržište, a premale za vanjsko. Potpredsjednik Vlade Damir Polančec kaže da je spremam primiti jednog predstavnika fondova i razgovarati o tom prijedlogu.

HBOR, Hrvatske vode i CO velik dio svojih potraživanja pretvara u udjele. Ubuduće bi tim dionicama mogli raspolagati.