Zlatko Zeljko, predsjednik udruge Juris protecta, tvrdi kako postoji osnovana sumnja da je organizirani kriminal od samog nastanka Republike Hrvatske prisutan u sudstvu, osobito u zemljišnoknjžnim odjelima sudova. Točno je da se zemljišnim knjigama u doba realsozializma pridavala mala ili nikakva važnost, jer je većina zemljišta bila nacionalizirana, pa privatno vlasništvo nije imalo većeg značenja. Pojavom tržišta s privatnim subjektima vlasništvo na nekretninama postaje najvažniji element kreditne politike i time razvoja privatnog poduzetništva.
Važnost zemljišnih knjiga ponajprije su uočili odvjetnici i službenici u zemljišno-knjžnim odjelima i počeli ‘trgovati’ s upisima. Tako je javna tajna bila i ostala da za upis u zemljišne knjige treba platiti 250 do 500 eura, ako se on želi ostvariti u razumnom roku. Ta je praksama bila naročito zastupljena u Općinskom sudu u Zagrebu, a njegov dugogodišnji predsjednik Đuro Sessa stalno je ponavljao da on nema kaznenih prijava u vezi s korupcijom u Zemljišnoknjžnom odjelu toga Suda.
