Konzum je potkraj prošle godine raskinuo ugovor o distribuciji proizvoda tvrtke za uvoz prehrambenih proizvoda ‘Stanić’. Raskid je bio posljedica neuspjeha tradicionalnih godišnjih pregovora koje trgovci krajem godine vode s dobavljačima. Veliki trgovački lanci nakon dolaska konkurencije poput Lidla postali su posebno tvrdoglavi pri pregovorima o cijenama i ostalim uvjetima s dobavljačima, pa su i raskidi ugovora postali češći nego prije. U ‘Staniću’ kažu da je u međuvremenu sporazum ipak postignut, pa bi se u sljedećih nekoliko dana ponovno trebala normalizirati isporuka proizvoda te tvrtke Konzumu.
Ministarstvo kulture priopćilo je da su se na natječaj za četiri slobodna mjesta u Upravnom vijeću Hine dosad prijavila čak 22 kandidata. Tako velik broj kandidata iznenađuje, s obzirom na aferu iz travnja prošle godine nakon koje je Vlada bila prisiljena zbog inozemnih kritika poništiti imenovanje četiriju kandidata. Naime, imenovanim kandidatima prigovarala se nekompetentnost i politička pristranost, zbog čega je na kraju Sabor morao razriješiti već imenovane Dijanu Katicu, Božu Skoku, Ivana Rusana i Dražena Jovića.
Brojnost kandidata, međutim, ne iznenađuje. Nakon travanske afere, Hrvatsko novinarsko društvo pozvalo je niz stručnjaka koji aktivno djeluju u hrvatskom medijskom prostoru da se prijave na taj natječaj kako političke strukture više ne bi imale opravdanje da u Upravno vijeće Hine imenuju ‘nekompetentne i politički pristrane’ članove. Dragutin Lucić Luce, predsjednik HND-a, kaže da ne zna imena prijavljenih kandidata, ali vjeruje kako je među njima dovoljno kompetentnih i neovisnih stručnjaka za izbor u Upravno vijeće Hine.
Automoto klub Maksimir pozvao je građane Zagreba da svojim potpisom daju potporu peticiji protiv poskupljenja parkiranja i komunalnih usluga u Zagrebu. Tom se pozivu priključila i Udruga za unapređenje pravosuđa Juris protecta. Za potporu toj peticiji dovoljno je poslati elektroničku poruku na adresu: [email protected], s naznakom ‘podupirem peticiju’.
U priopćenju koje je potpisao Zlatko Zeljko, predsjednik Juris protecte, naglašavaju se razlozi potpore toj peticiji: ‘Cijene parkiranja u gradu Zagrebu povećale su se 150 posto u posljednjih godina. Drskost i samovolja gradskih vlasti očita je, što potvrđuje i činjenica da je cijena parkiranja na gradskim ulicama u središtu grada triput skuplja od parkiranja u čuvanim komercijalnim garažama. Nema sumnje da su odluke upravnih tijela Grada Zagreba u službi interesnih lobija i zaslužuju svaku osudu.’
Referentna kamatna stopa koja se od 1. siječnja primjenjuje pri izračunu državne potpore iznosi 5,52 posto, odlučilo je Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja. Drugim riječima, ako država preko svojih institucija odluči dati kredit prema kamatnoj stopi od 5,52 posto ili višoj, ne mora od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja tražiti ocjenu programa, odnosno odobrenje, jer takvi zajmovi neće potpadati pod državnu potporu. Kao što kaže predsjednica Vijeća Olgica Spevec, odluka je važna za ustanove poput, primjerice, HBOR-a, HPB-a ili Fonda za regionalni razvoj, kojima će ta stopa biti orijentir pri davanju kredita koji se, imaju li kamatnu stopu nižu od 5,52 posto, smatraju državnom potporom i podliježu ocjenjivanju Agencije.
Referentna kamatna stopa primjenjivat će se i kao diskontna stopa za izračun stvarne vrijednosti dodijeljene državne potpore kao i pri izračunu nezakonito dodijeljene državne potpore.
Dijana Tabak nova je predsjednica Uprave Kutjeva, a dosadašnji predsjednik Vlado Bekavac, koji je paralelno obnašao dužnost direktora PZ Jankovci, također u vlasništvu Božjakovine Envera Moralića, odsad će vršiti samo tu dužnost. Dijana Tabak u Kutjevo dolazi iz NAPI Papirne industrije Zagreb, u kojoj je bila komercijalna direktorica. Prije toga je radila u križevačkome Mlinaru kao direktorica Odjela nabave i prodaje prema velikim kupcima.
- Cilj mi je ubrzati daljnji razvoj Kutjeva. Strateški plan ulaganja u vinogradarstvo i vinarstvo te ratarstvo proizvodnju, a do kraja siječnja napravit ćemo detaljan investicijski plan za 2007. – istaknula je Tabak dodavši da Kutjevo poslovnu 2006. završava s 40 milijuna kuna dobiti.
Za provod u ‘najljudnijoj noći u godini’ većina je ispitanika prošlojedne Liderove web ankete izdvojila manje od 500 kuna. Tako se njih 84 posto odlučilo za doček na kućnim zabavama, gradskim trgovima ili disco klubovima, dok se 11 posto ispitanika zabavljalo u, primjerice, poznatim zagrebačkim, splitskim ili dubrovačkim hotelima te privatnim zabavama, za što su izdvojili više od 1000 kuna. Na putovanjima ili luksuznim zabavama vrijednim više od dvije tisuće kuna noć je provelo samo 5 posto ispitanika.
Zaštitare tvrtki koje štite pošiljke novca novčarskih ustanova odnedavno prati interventna policija, a s obzirom na to da tvrtka Sokol Marić u vlasništvu Zlatka Marića drži 75 posto toga prijevoza, na ulicama se najčešće sreću upravo njihova oklopna vozila u policijskoj pratnji. Međutim, policijsko praćenje novca i zaštitu zaštitara koja ovisi o procjeni policije Sokol Marić i ostale zaštitarske tvrtke u branši policiji neće plaćati.
Direktor u Sokol Mariću Ante Perčin objašnjava da nije riječ o stalnoj suradnji niti su zaštitarske tvrtke naručile zaštitu, nego su policija i gradske vlasti odlučili povećati sigurnost u Zagrebu i zagrebačkom prstenu. Tako se ne može primijeniti cjenik koji policija ima za komercijalne usluge, a zaštitu zaštitara koji štite pošiljke novca novčarskih ustanova plaćat će porezni obveznici.
Glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova Zlatko Mehun dodaje da interventni policajci prateći zaštitare obavljaju i druge poslove iz svoje djelatnosti, a sve se odvija u sklopu njihova redovitog radnog vremena.
No, nemoguće je oteti se dojmu da su lončići u ovoj priči pobjednici. Može se prihvatiti da je sigurnost građana ugrožena i da je dužnost policije zaštititi ih te da je njezina dužnost zaštititi i njihov novac kako organizirani kriminal ne bi novčarske institucije doveo u situaciju da plaćaju još skuplje osiguravateljske premije i podignu naknade građanima radi zadržavanja svojega visokog profita. No, ne može se prihvatiti to da porezni obveznici moraju plaćati policiju da štiti zaštitare i novac novčarskih institucija, a da se istodobno od tih institucija i privatnih zaštitarskih tvrtki strogi zakonskim propisima ne traži da dio profita koji ostvaruju pružanjem usluga ulažu u dodatno osiguranje. Nedavna vijest o tome da su dvije poslovnice Zagrebačke banke uvele praksu do-premanja točnog iznosa novca u poslovnici potrebnog klijentima sustavom cijevi iz središnjega trezora koji nije u poslovnici pokazuje da se novac ne mora držati u poslovnicama. Potrebno je zakonom propisati strože kriterije i zatražiti veća ulaganja novčarskih institucija i zaštitarskih tvrtki u osiguranje novca, što znači da aktualna policijska mjera smije biti samo privremena.
