Svijet

Konsolidacija burzovnih operatera, daljna erozija vrijednosti dolara i snažan uzlet tržišta roba neka su od glavnih obilježja financijskih tržišta u 2006. godini. Potaknuti prije svega snižavanjem troškova trgovine i privlačenjem izlistavanja novih dionica, najveća su se tržišta kapitala počela konsolidirati. Najdalje je u tome otišao Nasdaq, koji je proletos uspio skupiti nešto više od 28 posto dionica Londonske burze. Menadžment LSE-a zasad odoljeva ponudama američkoga konkurenta za preuzimanje većinskog paketa, međutim, s obzirom na raspoloženje pojedinih od najvećih dioničara, to još ne mora dugo biti tako. Londonska je burza idealna meta preuzimanja s obzirom na to da je riječ o relativno maloj kompaniji u usporedbi s većinom njenih konkurenata. Nasdaq već dulje pokušava realizirati to spajanje, čime bi se formiralo najveće financijsko tržište u svijetu prema broju kompanija čijim dionicama trguju, čak i njih više od 6.400 tržišne vrijednosti 11.800 milijardi dolara. Bila bi to i najaktivnija burza u svijetu, prosječnog dnevnog obujma trgovanja od 7,4 milijarde dionica, kako je priopćeno iz Nasdaq. Tržišta u razvoju oslabljena su sredinom godine, međutim, neka su se ipak uspjela otvoriti bijegu investitora. Među njima su i one burze čiji se indeksi ove godine mogu pohvaliti daleko najvećim rastom: Caracas Stock Exchange, General Lima Stock Exchange i Cyprus General Market. Zanimljivo, na sedmome mjestu globalnih burzovnih dobitnika našao se i CROBEX Zagrebačke burze, koji je ove godine zabilježio rast od 63,5 posto. Među deset najvećih gubitnika među burzovnim indeksima čak je sedam s područja Bliskog istoka.

Istodobno, vrijednost američkog dolara tijekom godine nastavila je padati. Možda još važnije, neke su financijski vrlo važne zemlje najavile prebacivanje svojih deviznih rezervi iz dolara u eure. Ekonomski su analitičari na temelju podataka 30 globalnih, regionalnih i nacionalnih banaka izračunali da će se ovogodišnja dobit od kapitalnih tržišnih prihoda kreći oko 250 milijardi američkih dolara. Osim toga, na europskom tržištu kapitala, prema globalnoga financijskog tržišta.

Da bi se smanjila šteta, prošlog su se tjedna na okruglom stolu našli vodeći američki ekonomisti, akademici i direktori velikih kompanija, poslije čega su pozvali Washington na ‘omekšavanje’ regulacijskih zakona da bi se povećao interes međunarodnih korporacija za kapital iz Sjedinjenih Država. To i nije čudno, jer najveće svjetske financijske institucije u svojim rukama drže čak dvije trećine tržišta novcem u Amerikama, dok na Starom kontinentu regionalne i nacionalne banke drže više od polovice financijskog tržišta. Kad je, pak, riječ o zemljama proizvođačima nafte, one su zbog pada vrijednosti američkog dolara odlučile svoje devizne rezerve prebacivati u euro, britansku funtu i jen kako ne bi gubile zbog tečaja američke valute prema drugima. Točnije, prema izvještaju Banke za poravnanja, Rusija i članice OPEC-a smanjile su količinu dolara u svojim bankama sa 67 posto, koliko su imale u drugom tromjesečju, na 65 posto u trećem kvartalu istodobno povećavši zalihe eura s 20 na 22 posto.

Uzlet tržišta roba bio je naročito vidljiv u prvom tromjesečju ove godine kad su cijene prije svega bakra, cinka i zlata dosezale povijesno rekordne razine. I na kraju je godine, međutim, situacija još uvijek vrlo jasna. Najveći je dobitnik među robama nikal, čija je vrijednost ove godine porasla čak 204 posto, a troznamenkašim se rastom može pohvaliti i cink (156 posto). Na trećem je mjestu prema stopi rasta bakar (67,5 posto). Rastu i cijene plemenitih metala, i to ponajviše srebra (55,6 posto) i zlata (28,8 posto). No, bilo je na tržištu i roba koje su zabilježile i oštar pad vrijednosti. Riječ je prije svega o prirodnim plinu (57,5 posto) i šećeru (31 posto).

Loša je vijest, međutim, što se čini da nakon tri godine rekordnih zarada dolazi vrijeme zaštića na Wall Streetu, tvrdi Bloomberg. Najveće financijske i ulagačke kompanije Goldman Sachs Group, Morgan Stanley, Merrill Lynch&Co., Lehman Brothers Holdings i Bear Stearns će se u 2007. godini trebati više potruditi kako bi dosegnule ovogodišnje profitne stope. Naime, svi su znaci skorog usporavanja prisutnog usporavanja rasta američkoga gospodarstva, rast kamatnih stopa u Europi i Japunu, smanjeni volumen trgovanja dionicama koje ulaze u izračun indeksa Standard & Poor’s 500, 15-postotni pad prodaje izvedenica na hipotečarne kredite te rast zabrinutosti zbog rekordnih količina duga kojim su se financirala preuzimanja.

Guy Moszkowski, prvi financijski analitičar prema izboru magazina Institutional Investor, procjenjuje da će kombinirani profit Goldmana, Morgan Stanleyja, Lehmana&Bear Stearnsa u 2007. godini pasti 5,8 posto. Istodobno najavljuju i smanjenje prihoda od oko 2 posto. Prihod od trgovanja vrijednosnicama smanjiti će se 3,7 posto.

S druge strane, analitičari u anketi Fortunea predviđaju godinu barem jednaku ovoj ili malo bolju. Razlog je tome očekivani bum javnih po-nuda dionica na kineskom tržištu te povećanje dobiti i prihoda najjačih svjetskih kompanija i sukladno tome rasta njihovih dionica.

Prema izjavama nekih stručnjaka realno bi bilo očekivati da euro danas vrijedi oko 120, a ne 78,4 dinara, koliki je trenutačno na tečajnim listama.

Osim rekordne prodaje srpskih poduzeća koja je, uz koncesije i greenfield investicije, donijela Srbiji četiri milijarde eura, vijest godine sigurno je da je dinar proteklih dana dostigao vrijednost otprilike dvije godine. Naime, srednji tečaj eura u mjenačnicama posljednjih je dana bio 78,4 dinara, koliko je iznosio točno prije dvije godine. Ako se zna da je vrijednost eura otprilike dvije godine konstantno rasla i da je sredinom ove godine gotovo dostignula 90 dinara, s realnim izgledima da do kraja godine dostigne čarobnu cifru od 100 dinara, vijest je više nego dobra.

Sve je počelo otprilike početkom ljeta, kad je pod britiskom povećanom priljeva deviza euro počeo lagano gubiti sjaj. Iako je neprestano rastao, barem na pločama mjenačnica, dinar nipošto nije bilo u očima stanovništva, stručnjaka, a ponajmanje izvoznika. Iako se zbog ojačanog dinara moglo očekivati da se izvoz smanji, to se nije dogodilo, već naprotiv, iz mjeseca u mjesec i sâm je pratio trend i postizao rekordne rezultate. To je opravdalo krajnje neobičan potez guvernera Narodne banke Srbije (NBS) Radovane Jelašića – NBS je zbog povećanog priljeva deviza reagirao kupnjom i na taj je način popunio trezor rekordnom količinom od 11,7 milijardi dolara.

Iako je dinar od početka godine nominalno ojačao 8,7 posto, o čemu su mnogi sanjali, sve je više nezadovoljnika koji se pitaju o njegovoj realnoj vrijednosti. U NBS-u kažu da tečaj određuje tržište, odnosno zakon ponude i potražnje, i jasno je da su količine eura više nego dovoljne, pa stoga i nema razloga za preveliku gužvu oko kupnje. S druge strane, ni tvrdnje stručnjaka nisu bez osnove jer je za takav odnos dinara i eura najmanje zaslužna privreda Srbije. Predsjednik Privredne komore Srbije ističe da je dinar uz švicarski franak jedina valuta na svijetu koja u posljednje vrijeme bilježi rast u odnosu na euro.

• Svi znamo kolika je moć švicarske privrede, i to je logično, ali srpska privreda ni-

Ipak, cijenjeni ekonomski stručnjak Stojan Stamenković ističe da izvoz, bez obzira na vrijednost dinara, i dalje raste i da je nužno analizirati razloge tog povećanja.

• Nije dovoljno samo ustvrditi da sa sadašnjim tečajem dobivaju samo neto uvoznici. Treba vidjeti u kojoj je mjeri izvoznici rezultat posljedica rasta svjetskih cijena robe koju izvoze i jeftine energije koju troše u proizvodnji. Čak i najveći kritičari politike tečaja, koji su tvrdili da će zbog takva stanja premjestiti svoju proizvodnju iz Srbije, to ipak ne čine i sigurno za to imaju dobre razloge. Nije zanemarivo ni koliko se gubitak na tečaju neodoknađuje povećanjem cijena na domaćem tržištu, a koliko se nadoknađuje rastom produktivnosti i efikasnosti poslovanja. Produktivnost u preradivačkoj industriji u prvih je 10 mjeseci povećana 16,4 posto, a realna aprecijacija dinara bila je 7,5 posto. Tako je kompenziran učinak tečaja, pa se čak našlo prostora i za rast zarada.

Za ljude koji su preživjeli rekordnu inflaciju, kad je vrijednost dinara na sat u prosjeku pada za 40 posto, u zemlji u kojoj je inflacija još najviša u Evropi, rast vrijednosti dinara ipak ulijeva određeno povjerenje. Koliko je taj rast realan, odnosno koliko je srpska privreda na to utjecala, čini se da nije toliko važno jer već godinama i dolar pada u odnosu na euro, pa se nitko nije zabrinuo za privredu SAD-a.