Home / Biznis i politika / Mangupa ima među brokerima, ali i u Hanfi

Mangupa ima među brokerima, ali i u Hanfi

Denis Fuđurić, direktor investicijske kuće Interfinance, jedan je od začetnika brokerskih poslova na tržištu kapitala. Poput ostalih kolega s istim rokom rada na tim poslovima, i on ističe da su promjene putem širenja njihova poslovanja velike, a slaže se i s time da su se najveće promjene na tržištu dogodile ove godine. Jedan je od rijetkih brokera koji je progovorio javno o radu Hanfe, ističući da smo dobili dobrog nadzornika, ali ipak još kadrovski nedovoljno srednju instituciju. Fuđurić je i predsjednik NO Varaždinske burze te se dulje zalagao za spajanje dviju domaćih burza. Nakon što je proces počeo, ipak je izasao iz vlasničke strukture burze. Odredavno je pokrenuo i društvo za upravljanje investicijskim fondovima, a brokerske poslove širi na istok.

  • Prošli tjedan Hanfa je poništila transakciju dionicama Hidroelektrne koju ste vi obavljali. Možete li to komentirati, kao i zbunjujuće rješenje o oduzimanju licence za obavljanje brokerskih poslova i posla investicijskog savjetnika? Hidroelektru ne mogu komentirati jer je postupak u tijeku. Što se tiče oduzimanje licence, riječ je o tehničkoj stvari, s obzirom na to da više nisam zaposlenik brokerske kuće Interfinance, nego Interinvesta, društva za upravljanje investicijskim fondovima. Kao zaposlenik tog društva ne mogu imati licencu za brokera i investicijskog savjetnika.

  • Ova godina bila je bogata zbivanjima na tržištu kapitala. Koje biste događaje izdvojili kao najvažnije? Mislim da su tri stvari bile najvažnije – početak rada Hanfe, koja je objedinila nadzor nad tržištem kapitala, zatim preuzimanje Plive, dosad najveće na domaćem tržištu, a koje je i dalo zanimljiv impuls tržištu kapitala te, naravno, IPO Ine, koji je doveo do toga da je 40.000 ljudi upisalo njezine dionice i naveo na to da retail tržište još ima dosta potencijala za daljnje IPO-e koji će se događati, poput najavljene T-HT-a ili HEP-a u budućnosti.

  • U kojoj mjeri takva euforia i moguća nepažnja među ulagačima može biti opasna? Može biti jako opasna. Mislim da su Hrvati najprije otkrili lance sreće, zatim financijski inženjering, ŠKZ-ove, kladionice i na kraju – dionice. Neki idu iz krajnosti u krajnost i zacijelo su neki investitori potaknuti nadom u ‘laku zaradu’, odnosno oni je tako doživljavaju, jer su takvo što vidjeli na slučaju Plive, pa sada i Ine. Nije isključeno da bi neki od njih mogli izgubiti novac, jer nemaju prakse i znanja potrebne za uspješno trgovanje. Istodobno pojedine grupe ljudi to vješto iskorištavaju i u posljednje vrijeme na raznim internetskim forumima pod parolom davanja savjeta i komunikacije investitora, navlače manje ulagače da se upuste u određene poteze koji nemaju temelja.

  • Što biste stoga preporučili malim ulagačima i koja je pri tome uloga brokera? Naša bi uloga trebala biti savjetodavna. No, problem je u tome što mali ulagači nisu dovoljno kvalificirani da naše savjete razumiju, a, s druge strane, njihov je broj sve veći, a mi zbog tehničkih razloga, premašno broja ljudi nismo u mogućnosti svima se posvetiti. Pri davanju savjeta jednako vremena izgubim s osobom koja mi dođe s 10.000 kuna i s onom koja želi poslovati s nekoliko milijuna kuna. Samim time mali su ulagači, na žalost, uskraćeni za po neku uslugu. S druge strane, smatram da bi Hanfa u vezi s time trebala imati veću ulogu. Jer ne mislim da bi njezin isključiv cilj trebala biti borba protiv onih koji vrte milijune, jer oni su kvalificirani i spremni investitori, koji su dugo na tržištu. Protiv nezakonitosti treba se boriti, ali mislim da bi trebalo na neki način štititi i male investitore. Zato bi se Hanfa morala brinuti o tome da neki ne zarade previše, ali i o tome da mali ne izgube. I upravo bi zaštita malih mogla biti baza za daljnje korake u pronalasku nepravilnosti.

  • Kako se boriti protiv lažnih komentara vezanih uz kompanije i dionice na internetskim stranicama? Moguće je, ali to je složen problem. Nema zakonskih mogućnosti da to čini Hanfa, ali bi se zato time trebala pozabaviti policija. Naime, neki na sebi svojstven način, primjerice komentiraju pojedine tvrtke, ali ima i situacija kada se iznose neistine. Tako smo mi u Nadzornom odboru Transadrije primili upitnik sa specificiranim pitanjima vezano uz neke pozicije imovine Transadrije. Povod su bili napisani na internetskoj stranici koji su se pokazali netočnima. Širenje takvih, netočnih informacija kazneno je dijelom. Takvih primjera ima još. To je problem, ali nisam primijetio da se dosad netko od naših nadzornika time bavio.

  • Ove godine tržište kapitala zabilježilo je nastavak rasta odnosa cijena i zarade. Hoće li to biti održivo i sljedeće godine? Osobno sam već ove godine očekivao pad burze, u vrijeme događaja oko IPO Ine. To se nije dogodilo, što znači da nije došlo do povlačenja novca prodajom drugih vrijednosnih papira, a kako bi se kupile Inine dionice. To je dobar znak i to znači da ima dosta potencijala na tržištu koje će zato, prema mom mišljenju, moći ‘prožvakati’ i T-HT, a da ne dođe do odvlačenja novca iz drugih dionica.

  • Jesu li ipak neke domaće dionice precijenjene? Mislim da jesu, ali neke od njih imaju potencijal. Zato se sada mora naći ‘ono nešto pravo’ za ulaganje kako bi se zaradilo. Jer, bojim se da bi u suprotnome u duljemu roku, ne opravdaju li naše kompanije sadašnje cijene, moglo doći do pada cijena na tržištu.

  • Analizirajte mnogih investicijskih kuća prije IPO-a Ine procijenile su cijenu Ine ispod 1.690 kuna. Na čemu se temeljila vaša prognoza? Radili smo generalne analize i usporedbi s konkurencijom. Te su analize pokazale da je Ina preskup. No, nismo napravili procjene Ininih zaliha nafte i plina, te mogućnosti ušteda troškova, kao i povećanje zarade putem obnove rafinerija. Odnosno, gledajući Inu statički, ocijenili smo da je preskupa. Ali, gledajući dinamički, njezina vrijednost je veća. Daljnje kretanje cijene Ine ipak će ovisiti o teško predvidljivim činiteljima. U prvome redu to je cijena nafte, zatim rekonstrukcija rafinerija i restrukturiranje te planovi Mola da postane većinski vlasnik.

  • Pojedinci tvrde da je zaduživanje tvrtki na burzi, korak uoči njihovog IPO-a. Mora li to biti pravilo? Mislim da ne mora. To je logični slijed, ali može se i dogoditi da se pojavi strateški partner. Postoje razne varijante, a u konačnici sve ovisi o strategiji i daljnjoj mogućnosti rasta. Takve se priče vežu, primjerice za Agrokor, ali mislim da ta kompanija može i privatnom emisijom povećati kapital, jer sigurno postoji interes investitora koji bi i prije IPO-a ušli u Agrokor.

  • Početkom sljedeće godine dobit ćemo jedinstvenu burzu. Kakve će promjene tada uslijediti na tržištu? Rekao bih samo – konačno! Jer to je bila moja želja i ideja kad sam došao u NO Varaždinske burze; zalagao sam se za spajanje. Drago mi je da nije došlo do osnivanja treće burze, jer jedna je dovoljna. Mislim da će nam trgovanje biti olakšano, da će se povećati transakcije, a na taj način i likvidnost.

  • Mnogi brokeri u posljednje vrijeme osjećaju strah pred Hanfom i nerado komentiraju njezin rad. Kako vi ocjenjujete rad Hanfe? Mislim da se s početkom rada Hanfe, odnosno, prije svega dolaskom g. Samodola i njegovih bliskih suradnika, dosta toga promijenilo na tržištu, a neke od tih promjena su bile dobre. Njegovim dolaskom pokazalo se da nema ‘svetih krava’ na tržištu, na kojemu se ujedno počelo uvoditi reda. Jer među brokeraima bilo je mnogo ‘mangupa’. No, ipak, postoje i neki problemi u funkcioniranju Hanfe. Prije svega, nema dovoljno ljudi, a dio ih ne zadovoljava kriterije. Također, činjenica je da je mnogo sudionika na tržištu kapitala teško doživjelo novost s radom Hanfe i za mnoge je to bio svojevrsni šok. U investicijskim redovima to je izazvalo strahove i nedoumice. Mislim da se mnogo toga moglo izbjeći boljom komunikacijom Hanfe i struke. No ponavljam, još ima nepravilnosti u radu u našim redovima, ali bi i Hanfa trebala riješiti situaciju u svojim redovima, jer i tamo bi se zasigurno moglo naći ‘mangupa’.

  • Od sljedeće godine na snazi je novi zakon o tržištu vrijednosnih papira. Njime se dopusta trgovina financijskim izvedenicama, čemu ste se svojedobno protivili. Zašto? Moje je mišljenje da je domaći tržište nezrelo za to. Bilo bi mi draže da me tržište opovrgne i da se pokaže da nisam bio u pravu. Jer ako sam bio u pravu, počet će se trgovati derivatima, pri čemu bi moglo doći do zloporabe koje bi trebalo izbjeći. Danas se zarađuje na našem tržištu samo ako cijene rastu, a vani se može zaraditi i ako cijene padaju. To se događa u situaciji kada, primjerice prodam dionice koje nemam, a koje sam zatim prisiljen kupiti kako bi ih vratio, a u međuvremenu im je cijena pala. Na taj se način kreira nova likvidnost. Tek nakon takvih poteza tzv. short sellinga, kada stalno netko kupuje i prodaje, mogli bismo razmišljati o trgovini derivatima. Mislim da bi bilo prihvatljivije da se dopustilo ulaganje u derivate na stranim tržištima.

  • Zakon predviđa i odvajanje članstva od dioničarstva na burzi, što se, uostalom, već dogodilo. Zašto ste vi odstupili kao dioničar i odlučili biti samo član nove burze? Ja sam se zalagao za spajanje burzi, ali nisam smatrao potrebnim da budem dioničar, jer nisam vidio nikakav profit u tome. Htio sam svojim primjerom pokazati da čišćenje vlasničke strukture može pojednostaviti spajanje.

  • Dugo ste u brokerskim poslovima. Koja je razlika sadašnjeg posla u odnosu na onaj od prije nekoliko godina? Razlika je velika, jer je prije bilo bitno tko prodaje, a tko kupuje. Danas je situacija složenija, jer treba pažljivije pratiti financijska izvješća, investitori su sofisticirani, konkurencija jača i povezaniji smo sa stranim tržištima. Danas više nije moguće voditi ‘brokerski obrt’ u garaži. Svi koji se žele ozbiljnije baviti tim poslom, trebali bi nastojati ustanoviti investicijsku kuću s vlastitim sektorima odnosa s klijentima, izvršavanja transakcija, sektor analize i sl.

  • Nedavno ste izašli iz vlasništva Transadrije, iako ste govorili da imate dugoročne planove u toj tvrtki. Zašto, posebno s obzirom na to da mnogi tvrde kako ste dobro tempirali ulazak i izlazak zbog zarade? A vaše se ime spominje i u sklopu afere Elektropromet. Imao sam strateške planove u Transadriji, ali nisam ih uspio realizirati. Shvatio sam da bi to bilo teško, problematično ili čak i nemoguće. Zato sam se udaljio, jer je plan postao neizvediv. Moja funkcija u Elektroprometu je kratkoročna i prije je na konzultatskoj osnovi. Tu nemam planova i ideja, kao što je bio slučaj s Transadrijom, prisutan sam samo u međufazni, dok se ne izabere novi NO. Ulazak u neka druga dionička društva ipak ne isključujemo. Naprosto zato što želimo razviti stanoviti oblik Merchant bankinga. Odnosno da ne radimo samo posao konzultatski nego da kad ‘nanišanimo’ dobru priču, odnosno tvrtku, za koje smatramo da bi se moglo preuzeti ili restruktuirati, udemo i zadržimo se ili za nekoliko godina krenemo u prodaju. Želja nam je da taj posao odradujemo ne samo kao konzultanti nego da i sami svojim sredstvima sudjelujemo u toj transakciji, a kako bi klijentima pokazali da vjerujemo u projekt. Sadašnje iskustvo pokazuje da klijenti takav način poslovanja podržavaju, jer su svjesni da naš interes za tu transakciju ne prestaje njezinim zatvaranjem.

  • Nedavno ste usli i u poslove upravljanja investicijskim fondovima. Koliki razvoj fondovske industrije pretpostavljate u sljedećem razdoblju i što vam govori porast imovine u dioničkim fondovima? Očekujem da ima mjesta za rast, a da će možda doći do diverzifikacije među fond menadžerima. Odnosno da će se neki okrenuti masovnom retail tržištu, pri čemu mislim na banke. S druge strane, manji fond menadžeri trebali bi svoj položaj tražiti u specijaliziranim fondovima i u izravnom odnosu s klijentima. Rast imovine u dioničkim fondovima doživljavam kao potvrdu sazrijevanja tržišta. No ako bi došlo do korekcije tržišta, lako je moguće da se novac iz njih povuče. Ja sam osnovao novčani i obveznički fond, a sljedeće godine planiram osnovati fond s privatnom ponudom.

  • Vaša brokerska kuća širi se i na tržište regije? Prošlog smo tjedna predali sve dokumente za registraciju brokerske kuće u Banjoj Luci. Mislim da je to zanimljivo tržište, a plan nam je i širenje u Srbiju, ali ne samostalno, nego s partnerom.