Sve hrvatske zračne luke izuzetno su atraktivne. Kada bude došlo do privatizacije, bit ćemo zainteresirani za suvlasništvo. To ne mora biti većinsko vlasništvo. Vjerujem da bismo mogli biti dobri partneri.
-
Za Bečki aerodrom se kaže da je najveći poslodavac u Donjoj Austriji. Točno, jedna smo od najznačajnijih privrednih lokacija istoka Austrije, iz dva razloga. Prvo, na i oko aerodroma je uposleno oko 15.000 ljudi, od kojih u dioničkom društvu Aerodrom Beč radi oko 3.700. Ostali rade u trgovinama, aviokompanijama, logističkim i mnogim drugim poduzećima. Prema broju zaposlenih odražavamo europski prošek – na svakih milijun putnika aerodrom upošljava ukupno oko tisuću ljudi. U 2006. ćemo imati između 16,5 milijuna i 17 milijuna putnika, pa će na području aerodroma vjerojatno uskoro biti 16.000 zaposlenih. Rijetko koja zona, ne samo u Austriji, ima tako dinamičan rast. Drugi razlog zbog kojega je aerodrom šire privredno važan jest broj destinacija koje nudimo. Pozicionirali smo se kao najvažniji aerodrom za letove u smjeru Istočne Europe, trenutačno nudimo 43 destinacije u ovom dijelu Europe.
-
Tko vam je glavni konkurent? Sličan ukupni broj istočnoeuropskih destinacija nudi Frankfurt, tri i pol puta veći aerodrom od bečkoga. Postali smo, u aktualnom, zimskom redu letenja, apsolutno veći od njega prema broju destinacija, a i zemljopisno smo bliži istoku kontinenta. Beč je zato vrlo pogodan kao sjedište međunarodnih koncerna za taj dio Europe i uopće za Europu. U Beču je oko 200 takvih centrala. Ukratko, osim otvaranja novih radnih mjesta na Schwechatu, aerodrom uveliko pridonosi pozicioniranju Beča kao međunarodnoga poslovnog središta.
-
Kako se prilagođavate skokovitom rastu prometa i istodobno sve strožim propisima o sigurnosti? I jedno i drugo je rješivo. Aerodrom postaje premalen i zato uveliko dograđujemo jedan terminal, u što investiramo više od 400 milijuna eura. Počet će raditi potkraj 2008. ili početkom 2009. Putnici će osjetiti kvalitativni skok, na terminalu će se realizirati više novih ideja, koje će putovanje učiniti udobnijim, jednostavnijim, ljepšim i ugodnijim. S njim ćemo imati ukupan terminalski kapacitet za barem 24 milijuna putnika na godinu. Novim terminalom ćemo tako pokriti očekivani rast broja putnika u narednom desetljeću.
-
Možda ne morate žuriti s njegovom gradnjom s obzirom na to da će gigantski Airbus, avion A380, zakasniti nekoliko godina s uvođenjem u redovni promet? Terminal je građen i za prihvat A380, ali s tim avionom ili bez njega imamo izuzetno velik rast broja putnika. Želimo im pružiti maksimalni komfor. Među ostalim, na novom terminalu moći će se presjetiti u manje od 25 minuta. Aviokompanije će, dakle, moći prodavati putnicima karte čak i kad je vremenska razlika između njihova planskog slijetanja jednim i polijetanja drugim avionom s Bečkog aerodroma samo 25 minuta. Na drugim, većim aerodromima to je vrijeme znatno dulje, primjerice u Frankfurtu je 50 minuta.
U sklopu novog terminala imat ćemo drukčije koncipiran maloprodajni prostor. Otvorit ćemo dodatnih 10.000 m² prodavaonica i ugostiteljskih objekata. To je gotovo dvostruko više nego sada. Ukratko, cilj nam je da oko 2010. godine postanemo jedan od najboljih aerodroma na svijetu po zadovoljstvu putnika.
-
Hoće li biti potražnje za svim tim prostorom? Mnoge tvrtke kojima su aerodromi bili odlično maloprodajno mjesto teško su pogodene poštrenim mjerama sigurnosti, primjerice proizvođači poznatih džepnih ‘švicarskih armijskih noževa’. Sada je na udaru i kozmetika, alkohol i uopće svaka tekućina u ručnoj prtljazi. Sigurnosni zahtjevi koji se pred nas postavljaju neprestano se povećavaju. Istodobno pokušavamo sigurnosne mjere provoditi na način da ih putnici što manje osjete. O sigurnosti, procesima poput kontrole prtljage, brine se jedno naše kćerinsko poduzeće. Uspjeli smo u studenome 2006. u samo dva dana od stupanja na snagu mjera EU glede ograničenja količine tekućina u ručnoj prtljazi, kontrolu organizirati tako da ne nastaju dugi redovi. Naravno, maloprodajni miks će se na aerodromu donekle izmijeniti. Prodat će se manje alkohola, ali to će se kompenzirati drugom robom.
-
Često se čuje da je aerodromska taksa na Schwechatu razmjerno visoka. To ne stoji. Svojim tarifama smo na prvi pogled nešto skuplji od europskog prosjeka. Istodobno, uhodali smo ‘incentivni program’ – reduciramo tarife za slijetanje aviona i za putnike na prometnim smjerovima koje želimo poticati. To radimo na dugim, interkontinentalnim letovima, kao i na onima prema istoku Europe. Kad se sve ugrađena, a o tome svake godine izvještavamo, cjenovalo smo donekle ispod europskog prosjeka.
