Gdje će biti 5 državnih brodogradilišta za 10 godina rijetko tko u Hrvatskoj, ali i svijetu, može predvidjeti. Neka od njih, poput pulskog Uljanika, vjerojatno će naći privatnog vlasnika. No Vlada je odbila prijedlog izvješća koje je sama naručila o spajanju brodogradilišta u Sjevernu i Južnu grupu. Svako će se brodogradilište restrukturirati individualno. Pitanje ostaje hoće li u tome uspjeti i što će ostati od sadašnje razine brodogradnje industrije. Nju je dosad na životu održavala država s 13,6 milijardi kuna pomoći i subvencija. Unatoč tome, brodogradilišta su uspjela skupiti gubitke od oko 6,3 milijardi kuna, i to je uz dodatnih 280 milijardi kuna za tehnološku obnovu brodogradilišta do 2015. godine minimalni iznos koji će država morati izdvojiti za sanaciju prije prodaje ili zatvaranja.
Ekonomisti naglašavaju vrijednost brodogradnje za zaposlenost jer 11.000 ljudi radi u brodogradilištima i još oko 30.000 u njihovim kooperantima. Izvoz brodova osim toga čini 15 posto ukupnoga hrvatskog izvoza. Međutim, prema procjenama stručnjaka HVB Global Shippinga (koji su za Vladu izradili studiju restrukturiranja brodogradnje), održavanje postojećeg stanja hrvatsku ekonomiju stajalo bi 1,2 milijarde kuna. Zatvaranje svih brodogradilišta donijelo bi korist od jedne do 1,6 milijardi kuna. Zatvaranje svih brodogradilišta osim pulskog Uljanika gospodarstvu bi donijelo najveću korist od čak 9,2 milijarde kuna, dok bi koristi od toga da se zatvore Kraljevica i Brodotrogir, a ostala tri velika brodogradilišta nastave raditi, iznosila oko 5,8 milijardi kuna.
