Izgledna zarada na padu dolara i u 2007.

Analitičari procjenjuju da će tečaj u sljedećoj godini biti između 7,20 i 7,47 kuna za euro. Ne očekuju veće promjene tečaja kune i švicarskog franka, što može umiriti brojne korisnike kredita u švicarcima.

Potkraj osamdesetih i početkom devedesetih godina, u jeku hiperinflacije, ‘izrastlo’ je mnogo domaćih bogataša koji su oplodili kapital mijenjajući dinare u marke. Takve su zarade mogle biti brze, a stečeno bogatstvo možda ne onoliko kakvo je na takvim igrama zaradio George Soros, ali dovoljno da se kupi ili osnuje neka veća tvrtka. Danas imamo stabilan tečaj, tek s malim oscilacijama, pa su takve osobe vrlo rijetke. No, to ne znači da se zaraditi ne može, jer i manja volatilnost na veće iznose može donijeti zaradu. Počet ćemo, primjerice s dolaram, čija je vrijednost u ovoj godini u mnogo većem postotku pala prema kuni nego euro. Odnos između najvišeg i najnižeg tečaja eura prema kuni bio je 2,8 posto. Dolar je trenutačno na tečajnici 11 posto slabiji prema kuni nego što je bio na kraju prošle godine. Prema toj računici, objašnjava analitičar u ri znici Zagrebačke banke Mladen Smiljanić, netko tko je na početku godine na domaćem tržištu prodao milijun dolara za kune, potkraj ove godine tim je kunama mogao kupiti 1,1 milijun dolara. Na taj način oplodio je ulaganje za oko 10 posto, odnosno zaradio je nemalih 100 tisuća dolara!

Treba imati na umu da povećanje od 11 posto ne znači automatski i povećanje zarade u istom postotku. Od tog postotka, naime, treba oduzeti razliku između kupovnoga i prodajnog tečaja te eventualne naknade – kaže Smiljanić.

Investitori kupuju eure po prodajnom (višem-ask) tečaju banke, a prodaju eure po kupovnom (nižem-bid) tečaju banke. Zato, uzme li se sve u obzir, te male ovogodišnje amplitude tečaja euro/kuna, posao na toj valuti nije ostavio prostora poput dolara za ozbiljnije zarade. Tijekom ove godine HNB-ov srednji tečaj eura kretao se između 7,24 i 7,43 kuna, odnosno u već spomenutom postotku od 2,8 posto. Ako je bid/ask primjerice 7,35/7,38 kuna za euro, investitor eure kupuje po 7,38 kuna. Da bi kod prodaje bio na nuli, mora čekati da bid (koji je u ovom primjeru 7,35) naraste na 7,38, odnosno 0,4 posto. Rastom tečaja od 0,4 posto na taj način investitor nema zaradu i treba čekati da rast tečaja bude veći od 0,4 posto. Rast manji od tog postotka za njega je gubitak.

Na dobitku su ove godine bili i oni koji su dolare promijenili u eure početkom godine. Naime, euro je prema dolaru početkom prosinca bio oko 13 posto jači u odnosu na kraj prošle godine. S 1,1802 početkom godine vrijednost eura prema dolaru porasla je na 1,3367 početkom prosinca. Zato, primjerice tko je na kraju prošle godine uložio milijun dolara u eure obrnutom je transakcijom početkom prosinca zaradio oko 130.000 dolara. Ovisno o vrsti investitora i tržištu na kojem se obavlja transakcija, od navedene zarade treba oduzeti eventualne troškove posredovanja, objašnjava Smiljanić, ali dodaje da su oni za milijunske vrijednosti transakcija dovoljno niski da ne utječu ozbiljnije na tu računicu. No, primjerice osoba koja je određeni iznos dolara kupila potkraj 2004. godine, nije uspjela do danas nadoknaditi gubitak, jer je euro tada vrijedio 1,35 dolara, što je razina koju do danas nije uspio dostići.

Na kunu se već dulje vrši pritisak na jačanje prema euru. Razlog tome jest veći priljev deviza, a dovodi do potrebne učestalije intervencije Središnje banke na deviznom tržištu, a u cilju da tečaj ozbiljnije ne padne. Otkad se prije približno 13 godina tečaj stabilizirao, vode se stalne rasprave o precjenjenosti kune i prigovori, u prvome redu izvoznika, zbog gubitaka koje takav tečaj donosi. Istina je da su jačim tečajem na dobitku uvoznici, ali isto tako treba sagledati sveobuhvatniju monetarnu sliku domaćega maloga i otvorenog tržišta.

Na njega dolazi kapital, a posljedica je jačanje tečaja. U svemu tome uloga je Središnje banke da ga brani u utvrđenim granicama. I takva će situacija biti sve dok ne preuzmemo euro. S obzirom na to da se početkom pregovora s EU i na euro sa sigurnošću računa, priče o jačoj deprecijaciji ili pak devalvaciji nisu više niti potrebne. A to se u posljednje vrijeme i osjeća. Ekonomisti koji su se prije javljali s takvim idejama sad su utihnuli. Teže je, naime o tome pričati imajući istodobno na umu visinu kredita građana koji neprestano rastu i koji su pretežito s valutnom klauzulom. HNB prema potrebi intervenira na tržištu, prije svega povlačenjem deviza, jer priljev posljednjih godina prisutniji, a svake se srijede održava repo aukcije kojima se usklađuje likvidnost na tržištu, tj. usklađuje se ponuda i potražnja, otkupom ili prodajom trezorskih zapisa ovisno o potrebnom plasiranju ili povlačenju kuna na tržištu. Nakon takvog podešavanja likvidnosti moguće je ujednačavanje kamatne stope na novčanom tržištu, jer su ranije, primjerice one na prekonočne pozajmice znale skočiti u mjesec dana i s jedan i pol na deset posto.

I Središnjoj je banci u interesu braniti tečaj, jer da ga pusti na niže razine, kamata bi na novčanom tržištu porasla i privukla kapital. A niti HNB-u nije u interesu usporavati izvoz i na taj način gospodarski rast, posebno što i sam guverner veliku zabrinutost vidi u rastu na tekućem računu platne bilance, koji premašuje osam posto bruto domaćeg proizvoda. Najveća kušnja za Središnju banku bio je priljev novca od prodaje Plive, ali kako i najavljuju u HNB-u, takvih će priljeva biti i više, pa je sudjelovao da se i dalje bore s tečajem. I to je u stvari jedini zadatak HNB-a, uz naravno krpanje rupa radi usporavanja plasmana i vanjskog duga. Kuna jača uslijed većeg priljeva, no uz tu riziku koji je nekad bio glavni pokretač aprecijacije, posljednjih godina kuna jača i zbog većeg priljeva na osnovi privatizacija ili zaduživanja izvan granice. Prema procjenama analitičara banaka aprecijacijski pritisci osjećaju se i sljedeće godine. Analitičari Raiffeisen Consultinga očekuju da će 2007. godine biti i niži tečaj od ovogodišnjega. Tijekom prvog tromjeseca na domaći devizno tržište bi već uobičajeno trebala utjecati povećana potražnja korporativnog sektora za stranim valutama, što je i posljedica povećanog robnog uvoza uoči blagdana u prosincu koji na naplatu dolaze početkom sljedeće godine. S druge strane, tvrde u Raiffeisen Consultingu, očekujemo i dalje dobro opskrbljenost tržišta stranim valutama, a kao posljedicu snažnog priljeva stranih investicija, koji će ovisiti i o nastavku privatizacijskih procesa.

Tečaja su na sličnim razinama poput ovogodišnjih, uz moguće nešto slabije pritiske na kunu nego u ovoj godini. Prosječni očekivani tečaj prognozira se na razini 7,35.

Sukladno sezonskoj dinamici početkom i krajem godine, tečaj bi trebao biti iznad te razine, a u jeku turističke sezone vjerojatno će biti ispod 7,30, ali ne s izraženijim pritiskom prema razini od 7,20, kao što je bio slučaj ove godine – kaže makroekonomski analitičar banke Alen Kovač.

Također smatramo da će Hrvatska narodna banka nastaviti s provođenjem stabilnog tečaja, a tolerancija prema tečajnoj volatilnosti mogla bi biti manja s obzirom na to da je sljedeća godina izborna i osjetljivost javnosti na tečajne kolebanja, posebno deprecijaciju tečaja mogla bi biti veća. Ne treba zanemariti niti psihološki efekt vezan uz izbore i njihov potencijalni učinak na kapitalne tokove, a što bi se moglo reflektirati na nešto slabiju kunu u drugom kvartalu 2007. godine. Početkom godine u Erste Steiermärkische banci prognoziraju tečaj na razini 7,4 zbog uobičajenih sezonskih efekata te nešto veće potražnje deviza od strane banaka kako bi se prilagodile regulativi Središnje banke. Ipak, izvjestan novi krug dokapitalizacije banaka početkom godine mogao bi stvoriti otpor slabljenju kune. U Zagrebačkoj banci, za razliku od ESB-a, na početku godine predviđaju jačanje kune. Naime, Holding grada Zagreba planira početkom sljedeće godine emitirati obveznice na inozemnom tržištu u vrijednosti od oko 250 milijuna eura. Te devize mjenjat će se u kune na dopak eurozone drži rekordne razine prema svim važnijim svjetskim valutama. Slična su očekivanja i u sljedećem razdoblju, a s obzirom na to da Europska središnja banka podiže referentnu kamatnu stopu koja će prema procjenama do kraja sljedeće godine biti na razini 4 posto. Početkom ove godine bila je svega 2,25 posto. S druge strane, američki FED će prema prognozama do kraja sljedeće godine smanjiti svoju referentnu kamatnu stopu na 4,75 posto, sa sadašnjih 5,25 posto. To će sigurno utjecati na daljnje jačanje eura prema dolaru. Prema prognozama analitičara Splitske banke odnos eura i dolara bit će do kraja sljedeće godine na razini 1,36. U Raiffeisen consultingu sljedeće godine očekuju nastavak nepovoljnog razdoblja za dolar te očekuju razinu tečaja na 1,35 dolara za euro.

Neravnoteža u najvećem svjetskom gospodarstvu, poput visokog deficita proračuna i tekućeg računa platne bilance, i dalje će nepovoljno utjecati na kretanje američke valute. U Privrednoj banci prognoziraju čak probijanje tečaja na 1,40 dolara za euro. Tijekom prošloga mjeseca švicarski je franak u odnosu na euro oslabio iznad razine 1,60, i to prvi put nakon 2000. godine. Japanski je yen u odnosu na euro na najnižim razinama od 1998. godine. Ipak, do kraja sljedeće godine u Splitskoj banci prognoziraju tečaj euro/jen 145, dok je sada 151. Do kraja 2007. euro bi trebao i nešto oslabiti prema CHF, na 1,56 sa sadašnjih 1,58.