Home / Financije / Poseban prilog

Poseban prilog

Dobrovoljna mirovinska štednja jedan je od najisplativijih financijskih proizvoda na tržištu, a najveći su prinosi u zatvorenim mirovinskim fondovima. Mirovinska reforma dobit će pravi zamah ako poslodavci dobiju poreznu olakšicu za uplatu dobrovoljne mirovinske štednje zaposlenicima.

Iako je ulaganje u dobrovoljne mirovinske fondove najpovoljniji oblik dugoročne štednje na hrvatskom financijskom tržištu, afirmacija dobrovoljne mirovinske štednje ne teče onako brzo kako bi bilo primjereno s obzirom na njene prednosti i na težinu problema osiguranja odgovarajućih mirovinskih primanja, koji se zaoštrava starenjem stanovništva – procjenjuje Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog fonda.

  • U idućoj godini očekujemo nešto niže prinose od dosadašnjih višegodišnjih prosječnih prinosa. Na njih će utjecati i promjena investicijskih limita zbog izmjena Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Najznačajnijim pritom smatramo otvaranje mogućnosti ulaganja u dionice domaćih kotačica javnih dioničkih društava i povećanje limita ulaganja u inozemstvo na 20 posto.

U Hrvatskoj je 85 posto aktivnog stanovništva učlanjeno u jedan od obveznih mirovinskih fondova i Hrvatska se može svestati među europske zemlje s višim stupnjem razvoja mirovinskog sustava. Kako oni koji su, zbog dobi, ostali u starom sustavu, odlaze u mirovinu, taj se postotak povećava – navodi Grbavac.

Istodobno, broj članova u dobrovoljnim mirovinskim fondovima ovisi o standardu stanovništva i mogućnosti dodatne mirovinske štednje, sklonosti štednji i razini svijesti o nužnosti i informiranosti o mogućnostima dodatne mirovinske štednje.

Mirovinski fondovi su institucionalni investitori s najdužim ulagateljskim horizontom, tako da je i njihove prinose uputno vrednovati na dulji rok. Od početka rada mirovinskih fondova do kraja studenog prosječni prinosi na godišnjoj razini za Raiffeisen obvezni mirovinski fond iznosio je 8,08 posto. Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond (otvoren) imao je prosječni prinosi od 8,01 posto, a između 13,32 i 17,38 posto bili su prinosi zatvorenih fondova kojima upravlja Raiffeisen dobrovoljno mirovinsko društvo. Prinosi od početka godine do 30. studenog su 3,36 posto za obvezni, 6,65 posto za dobrovoljni, a od 10,12 do 12,84 posto za zatvorene fondove.

Potkraj studenoga, 32,83 posto svih članova obveznih mirovinskih fondova bili su članovi Raiffeisen mirovinskih fondova i u idućoj godini očekuje se kontinuirani porast broja članova i zadržavanje tržišnog udjela, koji je tijekom 2006. godine stalno rastao. Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond lider je na tržištu s ukupnim udjelom od 54 posto u sredstvima na upravljanju u otvorenim dobrovoljnim mirovinskih fondovima. Brže osnivanje zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova ne može se očekivati bez promjene poreznog tretmana uplata doprinos poslodavaca.

Vrijednost imovine Raiffeisen obveznoga mirovinskog fonda na dan 30. studenoga 2006. bila je 4,86 milijardi kuna, a dobrovoljnog 185,38 milijuna. Obvezni fond ima 423.203, a dobrovoljni 24.717 članova. Prosječna dob članova u Raiffeisen obveznom fondu je 34, a u dobrovoljnom 42 godine.

Raiffeisen mirovinsko osigurava društvo za sada jedino isplaćuje mirovine na temelju štednje u dobrovoljnim mirovinskih fondovima, a počinje i prve isplate mirovina iz obvezne mirovinske štednje za dosadašnje članove svih fondova. Značajan opseg i vrijednosti isplata očekuje…

Na dan 15. prosinca 2006. prinos od početka rada PBZ Croatia osiguranje obveznoga mirovinskog fonda iznosio je 7,94 posto, a od početka 2006. godine na dan 15. prosinca 6,83 posto. Obvezni mirovinski fondovi i dalje očekuju porast broja članova. Budući da vrlo malo članova odlazi u mirovinu, temeljem povećanja broja članova u PBZ Croatia osiguranju očekuju i daljnji rast, po stopi od 4 do 7 posto na godinu, iako prinos u PBZ fondu Croatia osiguranje nema veze s porastom broja članstva.

Ako je član 2002. godine, kada je i ušao u fond, imao bruto plaću od 5.366 kuna (prosječna bruto plaća u 2002. prema podacima DZS-a), 2003. godine 5.623 kn, 2004. godine 5.985 kn, 2005. godine 6.248 kn, a 2006. godine 6.529 kn, do danas je u obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje uložio 17.582 kn (prosječna uplata 313,97 kn), a stanje njegova računa na dan 15. prosinca 2006. iznosi 20.804 kn.

Povećanje ukupnog broja članova obveznih mirovinskih fondova ovisi o porastu broja zaposlenih u Hrvatskoj, ali i o kvaliteti rada fonda. Gubitkom radnog odnosa članstvo u obveznom mirovinskom fondu se ne prekida, a priljev sredstava na računu ponovno se aktivira stupanjem u novi radni odnos ili obavljanjem nekog od honorarnih poslova.

Navršenjem punih pet godina članstva u mirovinskom fondu te s 50 godina života ispunjavaju se uvjeti za isplatu mirovinu iz drugog stupa.

Prinos AZ obveznoga mirovinskog fonda u 2006. godini 18. prosinca iznosio je 5,83 posto. AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond u 2006. godini imao je prinos od 12,84 posto, a AZ Benefit 6,31 posto. AZ obvezni mirovinski fond potkraj studenoga imao je gotovo 504.000 članova i upravljao s više od 6,3 milijarde kuna, dok AZ dobrovoljni mirovinski fondovi trenutačno imaju više od 32.000 članova i upravljaju imovinom većom od 145 milijuna kuna.

Broj članova obveznih mirovinskih fondova u korelaciji je s brojem novih zaposlenika, a očekuje se i daljnji porast članstva u dobrovoljnim mirovinskim fondovima zbog uviđanja nužnosti vlastite štednje za mirovinu te 25 posto državnih poticajnih sredstava, porezne olakšice i prinosi koji ostvaruje fond. Stoga je dobrovoljna mirovinska štednja jedan od najisplativijih financijskih proizvoda na tržištu.

U AZ fondu također ističu da će mirovinska reforma dobiti pravi zamah tek uvođenjem poreznih olakšica za poslodavce na ime uplata dobrovoljne mirovinske štednje za svoje zaposlenike, što potvrđuju i iskustva stranih zemalja. Država bi također trebala potaknuti osnivanje zatvorenenih dobrovoljnih mirovinskih fondova za svoje zaposlenike, jer su u razvijenim sustavima mirovinski fondovi državnih službenika najveći institucionalni investitori i ukazuju na sustavnu brigu države.

U 2006. godini (do 20. prosinca), Croatia osiguranje dobrovoljni mirovinski fond ostvario je prinos od 7,17 posto. Negativni utjecaj porasta kamatnih stopa i pada cijena obveznica, koje čine veći dio portfelja mirovinskih fondova, ublažen je zaradama u dioničkom dijelu portfelja, gdje je najveći doprinos dao proces preuzimanja Plive. U 2007. godini očekuje se daljnji rast kamatnih stopa te manje agresivnog rasta dioničkog tržišta, što bi trebalo rezultirati nešto nižim prinosima od onih ostvarenih u ovoj godini. Na dan 30. studenog 2006. CO dobrovoljni mirovinski fond ostvario je porast broja članova od 74 posto u odnosu na zadnji dan prethodne godine. U sljedećoj godini očekujemo rast u sličnim okvirima, čemu značajno mogu pridonijeti zakonske promjene, kao što je priznavanje poreznih olakšica za uplate poslodavca, jer su u većini zemalja EU poslodavci nositelji ovog stupa mirovinske štednje.