Sljedeće GODINE teže do KREDITA, ali bez rasta kamata

Banke zasad ne moraju svako povećanje troškova odmah prenijeti na rast kamata. Još ima prostora za pružanje usluga i proizvoda koji im mogu osigurati dodatni izvor prihoda, tvrdi Zabin analitičar Žarko Miljenović.

Na posljednjem ovogodišnjem Savjetu Hrvatske narodne banke iznenadno su uvedeni novi nameti Središnje banke poslovnim bankama. Zanimljivo je da nova mjera o upisu blagajničkih zapisa na svako povećanje kreditiranja iznad 12 posto nakon Savjeta uopće nije bila objavljena na internetskim stranicama HNB-a, kao što je inače običaj, nego ju je tek sljedećeg dana guverner najavio novinarima te možda na taj način uspio izazvati i veći šok među bankarima.

• Donošenjem tog nameta upućena nam je najgora novogodišnja čestitka – odgovorio je direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček. Tom će mjerom plasmani banaka iznad te stope sigurno biti teže isplativi, a mogu se očekivati stroži kriteriji za dobivanje kredita.

No s kreditiranjem banke vjerojatno neće stati, nego će vjerojatno, kao što su većinom i do sada, kredite dodjeljivati izbjegavajući mjere Središnje banke. Nije tajna da su banke upućivale svoje klijente na izravno zaduživanje u svojim matičnim bankama izvan zemlje. Nije samo jasno zašto HNB misli da bi najnovija mjera to mogla usporiti. Ona to može samo ubrzati, a na taj se način konačni cilj – smanjenje vanjskog duga, vjerojatno neće postići. Naime, takav je zaključak iznio i guverner. Zato je još manje jasna konačna svrha te mjere. Može se eventualno nagoditi da guverner drži neki jači argument u rukavu koji zasad ne želi pokazati.

Novom mjerom htjelo se zaustaviti spomenuto zaduživanje tvrtki izvan granica, a koje su prema podacima za ovu godinu, bile najveći pokretač duga. Novom mjerom za svako prekoračenje plasmana i prodaju potraživanja iznad 12 posto banka će morati mjesečno upisati blagajničke zapise u vrijednosti od 50 posto prekoračenog iznosa plasmana, na rok od godine dana i uz kamatu od tek 0,75 posto.

Prema računici, da je ta mjera bila na snazi ove godine, kad je višak plasiranih sredstava iznad 12 posto iznosio oko 20 milijardi kuna, banke bi bile prisiljene upisati u blagajničke zapise upola manji iznos od 10 milijardi kuna. Ukupna visina ovogodišnjeg kreditiranja je 180 milijardi kuna, a prema procjeni njezina stopa rasta bit će do kraja godine oko 24 posto, dakle dvostruko viša od onoga što HNB u sljedećoj godini dopušta.

Nedavno su bankari izjavili da im troškovi financiranja rastu i da iznose osam do dvanaest posto. Prema nekim analitičarima, razlog je tome rast kamatne stope ECB-a, a koja će nastaviti rasti i sljedeće godine. Prema procjenama, do kraja sljedeće godine porast će na 4 posto. Pridodaju li se sada tome i nove mjere Središnje banke, troškovi financiranja vjerojatno su bliži gornjoj granici od 12 posto. Rastom kamatne stope unutar eurozone, trošak pada na domaći je u njegov izračun ulazi prije svega trošak financiranja na kamatnu stopu, a zatim rizik zemlje i premija rizika. Rizik je trenutačno nizak, svega 20 bp, a s obzirom na predstojeće izbore sljedeće se godine ne očekuje njegovo smanjenje.

Trenutačno je prosječna kamatna stopa na domaćem tržištu 8,69 posto. Ako bi i došlo do povećanja kamate, ona bi mogla porasti tek 0,1 posto, izjavio je prošli tjedan nakon objavljene mjere guverner HNB-a Željko Rohatinski, a to je postotak koji krajnji korisnik kredita ne bi ni osjetio.

Prošle godine poruka Središnje banke poslovnim bankama bila je slična – rast plasmana od svega 12 posto. Zanimljivo je da su i analitičari u svojim projekcijama očekivali u ovoj godini rast od 17 posto, a opet je došlo do rasta većeg od 20 posto. Zato su svi oprezniji u prognozama za sljedeću godinu; neki očekuju usporavanje, a neki analitičari jednostavno objašnjavaju da prognoze nemaju smisla jer će banke, sve dok imaju prostora, koristiti sve mogućnosti plasmana, a HNB će to usporavati koliko to bude u njegovoj moći.

• Hrvatska nema autonomnu monetarnu politiku, pa može djelovati samo regulatornim mjerama, s kojima krpa rupe, a kad jedan kanal zatvori, otvori se drugi – kaže analitičar Zagrebačke banke Žarko Miljenović. Tako su nakon HNB-ova krpanja treće rupe banke otvorile novu izravnu zaduživanje tvrtki u svojim matičnim bankama u inozemstvu i dokapitalizacijom.

I Bohaček ističe da monetarna politika više nema velikih opcija kojima bi spriječila negativan utjecaj na rast inozemnoga duga i deficit bilance plaćanja, jer njezine mjere udaraju u prvome redu na bankovni sustav, dok drugi čimbenici krediranja ekonomske politike ne pokazuju prevelik interes da u tome sudjeluju. Posebno to neće učiniti u sljedećoj izbornoj godini. Toga je svjestan i guverner.

I posljednja mjera, kao i sve prethodne, ponovno je potaknula nagađanja u vezi s povećanjem kamata. Bankari se nakon posljednje mjere još nisu oglašili, ali ostaju pri tvrdnji da troškove financiranja sve teže podnose. Nedavno je predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković izjavio da do povećanja kamata neće doći i na taj je način ‘onemogućio’ svim ostalim bankarima daljnje prijetnje. Naime, ako takvo što izjavi vodeća banka, teško će ostali bankari slijediti taj put.