Burze

Približavanjem kraja godine na tržištu je zavladala letargija neuobičajena za to razdoblje. Jasnije je da je osnovni razlog takva stanja što se većina ulagača prošli tjedan pripremala za blagdane, dok su dionice i tržište kapitala ostali u drugom planu. No ova je godina ionako zacijelo bila natprosječno dobra za većinu individualnih, ali i institucionalnih ulagača. Takvu prividnu nezainteresiranost na tržištu povremeno su narušavale blok-transakcije Adrisovim i Inim dionicama. Usprkos podijeljenim očekivanjima već je sada jasno da se prošli tjedan znatan broj ulagača, očekujući izlazak redovitih Adrisovih dionica burzu, odlučio za rasprodaju povlaštenih. No, budući da je rasprodaju pratio i pad cijena na tjednoj razini, čini se da je ipak došlo do snažne podrške. U tom je smislu u prvom danima nakon Nove godine moguće očekivati daljnju stabilizaciju cijene povlaštenih dionica, pa čak i njihovo lagano povećanje.

No, zato je Teslina dionica, za razliku od Adrisove, nakon dužeg razdoblja stagnacije ponovno skočila na razinu višu od 2.500 kuna. Osnovni je razlog bila najava novih poslova koje je Tesla sklopio s Telekomonom, kazahstanskom telekomunikacijskom tvrtkom. Naime, Teslini predstavnici prošli su tjedan potpisali novi ugovor vrijedan 206,1 milijun kuna, koji znači nastavak dugogodišnje suradnje s partnerom TelecomNetom (Telekrona je nedavno preuzela poslove od TelecomNeta).

Za razliku od domaćega korporativnog sektora, neugodne su vijesti zatekle domaću bankarsku scenu. Naime, prema novim HNB-ovim pravilima rast plasmana banaka ubuduće će biti ograničen na 12% na godinu. Odluka o tome stupit će na snagu početkom 2007., a među ostalim, propisat će se i obvezan upis blagajničkih zapisa prema stopi od 50% na rast plasmana banaka veći od 12%. Na upisane blagajničke zapise HNB će obračunavati kamatnu stopu od 0,75%, a mjera bi se trebala, najavljuje se, primjenjivati u razdoblju od najmanje dvije godine. Njezin je krajnji cilj destimuliranje zaduživanja nebankarskog sektora u inozemstvu, kao i stvaranje depozitne osnove za rast aktive banaka iz domaćih izvora.

Jedan od većih prošlotjednih gubitnika bile su dionice pulskoga brodogradilišta Uljanik, koje su na vrijednosti izgubile 9,9%, završivši tjedan na 290,11 kuna uz ostvarenj tjedni promet od 657 tisuća kuna. Pretpostavlja se da su za pad cijene dionice Uljanika bile ključne dvije vijesti: prva se odnosi na donošenje druge nepravomoćne presude Općinskoga suda u Puli, a u korist Uljanikovih radnika koji su tužili poslodavca za nepoštovanje kolektivnog ugovora, a druga na postizanje dogovora između Uljanika i bivših razlučnih vjerovnika Brodogradilišta ‘Viktor Lenca’ – IFC-a, Dega te RBA, a prema kojem će Uljanik otkupom njihovih potraživanja postati ključan razlučni ‘Lenčev’ vjerovnik.

Prošli tjedan na domaćim burzama nije bilo većih pomaka cijena, što je utjecalo i na kretanje dioničkih indeksa. Tako je dionički indeks Crobex zabilježio lagani rast, koji je iznosio svega 0,02%, a prošli je petak njegova konačna vrijednost bila 3.209,93 boda. Indeks Varaždinske burze VIN istodobno je zabilježio mali pad (- 0,13%), a tjedan je završio na 2.954,99 bodova. I obveznički je indeks Crobis protekli tjedan korigiran, i to za 0,37%, na razinu od svega 100.9769 bodova.

Posljednjih se mjeseci Franckovim dionicama trgovalo tek povremeno, pri čemu im se cijena nije znatnije mijenjala, a kretala se od 2.300 do 2.500 kuna. Izgleda da na nju nisu uvelike utjecali ni devetomjesečni rezultati poslovanja tvrtke, koji su inače bili slabiji nego u istom razdoblju prošle godine. Naime, ovogodišnja je Franckova devetomjesečna neto dobit bila 44,07 milijuna kuna (103,16 kuna za dionicu), što je bilo 16,3% manje nego u istom razdoblju 2005., kad je iznosila 52,63 milijuna kuna (123,2 kuna za dionicu).

Ove su godine i Franckovi poslovni prihodi bili 2,24% niži nego lani, a iznosili su 354,93 milijuna kuna. U isto vrijeme ukupna je prodaja Društva zabilježila pad od 1,87%, a u devet je ovogodišnjih mjeseci iznosila 349,13 milijuna kuna. S druge strane, Franckovi su poslovni rashodi zabilježili malo povećanje (+0,83%) na 290,1 milijun kuna. Za razliku od prošle godine Franck je ove godine ostvario znatno bolji rezultat na financijskim transakcijama. Naime, ovogodišnji su financijski prihodi Društva zbog prodaje imovine (dionica Podravke) ostvarili znatan rast, a u devet su mjeseci iznosili 18,4 milijuna kuna. Povećali su se i financijski rashodi (+63,81%), koji su iznosili 5,18 milijuna kuna, ali njihov rast nije znatnije utjecao na konačan neto rezultat financijskih operacija Društva, koji je ove godine bio pozitivan i iznosio je 13,22 milijuna kuna, a lani u isto vrijeme svega 715 tisuća kuna.

U tom smislu jasno je da se smanjila i Franckova operativna dobit (-13,97%) – u devet mjeseci ove godine iznosila je 64,85 milijuna kuna. S obzirom na to da se iznos obračunane amortizacije istodobno nije znatnije mijenjao (+6,32%), pala je i Franckova devetomjesečna zarada prije plaćenih kamata, amortizacije i poreza (EBITDA), koja je smanjena 10,15%, na 83,42 milijuna kuna.

Tvrtki je već dulje problem stagniranje ukupne prodaje Društva, što je ove godine utjecalo i na očit pad neto i operativne marže tvrtke. U tome smislu posljednjih se mjeseci uz Franck sve češće spominju i inozemni strateški partneri koji bi toj zagrebačkoj tvrtki trebali osigurati regionalni iskorak i budući rast. Dodatni bi problem moglo biti nedavno najavljeno zajedničko ulaganje Agrokora i Delte. Naime, prije nekoliko mjeseci te su dvije kompanije pokrenule zajedničku greenfield investiciju vezanu uz proizvodnju i preradu kave vrijednu 12 milijuna eura. Kad se ulaganje ostvari, glavnina proizvodnje trebala bi se plasirati preko prodajnih mjesta Konzuma i Delta trgovine. S obzirom na to da te dvije tvrtke imaju dominantne tržišne udjele u trgovini na prostoru Hrvatske i Srbije, taka bi situacija mogla dodatno otežati Franckov sadašnji položaj na regionalnom tržištu i dodatno narušiti prodajne marže, koje već ionako dulje padaju.