Besmislene zakonske odredbe

U 13 proteklih godina nije izrečena nijedna zatvorska kazna direktorima blokiranih tvrtki, premda je Zakonom za to predviđena kazna do dvije godine zatvora.

Kada je 1993. donesena zakonska odredba prema kojoj će direktorima koji ne prijave stečaj tvrtke kojoj su na čelu nakon što joj je žiro-račun u blokadi dulje od tri tjedna prijetiti i zatvorska kazna, poznavatelji hrvatske prakse bili su sigurni da je to još jedan zakon koji se neće provoditi.

Tako se i dogodilo. U 13 proteklih godina nije izrečena niti jedna zatvorska kazna direktorima blokiranih tvrtki, premda je člankom 626. Zakona o trgovačkim društvima za to predviđena kazna do dvije godine zatvora.

Primjera radi, od 20.644 poduzeća koja su 31. prosinca prošle godine bila u blokadi dulje od 30 dana, kaznena prijava je u tijeku iste godine podnesena samo protiv 190 direktora, a malom broju prijavljenih direktora dosuđene su globe, uvjetne kazne, sudske opomene i – niti dan zatvora.

S obzirom na hrvatske prilike, u kojima bi trebalo najprije u zatvor trpati one koji ne plaćaju u dogovorenim rokovima, a tek onda one koji zbog toga ulete u ‘crveno’, državni organi bi morali poštovati postojeće zakone. Pokazuje se da Financijska policija i pravosuđe ne provode postojeće zakone i ne rade (dobro) svoj posao. Dragan Novosel, zamjenik državnog odvjetnika, rekao je da je od 190 prijava za kazneno djelo iz članka 626. Zakona o trgovačkim društvima 58 odbačeno, a u 65 slučajeva pokrenut je kazneni postupak, dok su druge prijave riješene tijekom 2006., ali o tome do kraja ove godine neće biti sređeni podaci.

Istodobno su sudovi u vezi s tim optužbama iz ranijih godina donijeli 91 presudu, od čega 84 osuđujuće, dvije oslobađajuće i 7 odbijajućih. A od 84 osuđujuće presude, u 58 predmeta izrečena je novčana kazna, u 24 je primijenjena uvjetna osuda, a dvojici okrivljenih izrečene su sudske opomene, naglasio je Novosel.

Mihajlo Dika, autor Stečajnog i Ovršnog zakona, suprotno policiji i pravosuđu koji podnose malo prijava i blago kažnjavaju direktore, smatra da bi direktore poduzeća koji unatoč blokadi i nadalje stvaraju nove dugove trebalo kazneno goniti i zbog prijevare, a ne samo zbog prekršaja članka 626. Zakona o trgovačkim društvima.

Tko zna da je blokiran i da više ne može plaćati naručene robe ili usluge, ali ih unatoč svemu i dalje naručuje, čini kazneno djelo prijevare, jer obmanjuje svoje dobavljače. Čim menadžer sklopi s nekim ugovor, a zna da ne može platiti premda je ugovorio da će platiti, doveo je dobavljača (vjerovnika) u zabludu i prevario ga. Sve dok policija i pravosuđe to ne shvate tako i ne počnu kazneno goniti sve one koji unatoč tome što znaju da naručuju ono što ne mogu platiti, nećemo imati stabilni sustav platnog prometa, naglasio je Dika.

Svjesno nepodmirivanje dugova pokušava se opravdati time što malim i srednjim velikim poduzetnicima dospjela potraživanja na vrijeme ne plaćaju ministarstva, državni fondovi, primjerice, zdravstvenog osiguranja, velika poduzeća kao što su Hrvatske željeznice, brodogradilišta, željezare i ostala, a istodobno država inzistira na naplati PDV-a prema fakturiranoj, a ne i stvarno naplaćenoj realizaciji.

Istina je da bi Financijska policija i Državno odvjetništvo trebali jednako kazneno goniti direktore državnih fondova i velikih državnih poduzeća, a ne samo dvjestotinjak direktora malih anonimnih d.o.o.-a. U suprotnom selektivna primjena kaznenih odredbi pobuđuje opravdanu sumnju na korupciju i mito, na što u svojoj izjavi ukazuje i Đuro Popijač, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

Hrvatska udruga poslodavaca zalaže se za poštovanje financijske discipline i jednakosti za sve poslovne subjekte i one koji posluju u Hrvatskoj. Na isti način javnost treba dobiti uvid u transparentnost poslovanja i poštovanje financijskih obveza korisnika konsolidiranoga državnog proračuna, izvanproračunskih fondova, svih javnih državnih poduzeća, poduzeća dominantno u državnom vlasništvu, osobito gubitaša, komunalnih poduzeća te privatnog sektora. HUP se uvijek zalaže za zaštitu vjerovnika i izričito je protiv.