Pregovaramo o dokapitalizaciji Zabe

Uz kvalitetne proizvode i visoku tehnološku podršku, novi cilj banke postao je klijentu pružiti potpuni financijski servis i stručno savjetovanje, kako bi zahvaljujući banci stekao nove vrijednosti, bilo kreditiranjem, ili pak kroz ulaganje.

Hrvatskoj se natječu najuspješnije međunarodne bankarske grupacije i u takvu okruženju klijenti imaju mogućnost i izbor dobiti sve bolju bankarsku uslugu. Stoga se i sljedeće godine može očekivati ‘živa’ tržišna utakmica koja će još više unaprijediti poslovanje s klijentima.

Naime, hrvatsko bankarstvo posljednjih 15 godina doživjelo velike i vrlo dinamične promjene, kao u ubrzanom filmu. No, za razliku od tog ubrzanog razvoja, u idućih će se nekoliko godina razvoj nastaviti kao i drugim razvijenim zemljama. Nastavit će se ulaganja u tehnologiju, usluge putem interneta, u razvoj interaktivne komunikacije s bankom. No, ostat će primaran osobni kontakt s klijentom, a ključni uspjeh banke neće biti u toj mjeri tehnička prednost koliko njena sposobnost da potencijale pojedinog klijenta pretvori u novostvorenu vrijednost.

U sljedećoj godini očekuje se makroekonomski rast sličan ovogodišnjemu. Iduća će godina biti slična ovoj i po relativno sporom provođenju reformi, posebice uzme li se u obzir da je 2007. izborna godina.

Prošla, 2006. godina za Grupu Zagrebačke banke bila je poslovno uspješna. Uz dostizanje financijskih ciljeva nastavila se popravljati kvaliteta usluga kao i razvoj proizvoda koji Grupu izdvaja u odnosu na konkurenciju. Banka je zadržala uvjerljivo vodeću tržišnu poziciju u svim glavnim područjima bankarskog poslovanja. Iako prevladava percepcija da je tradicionalno ponajprije okrenuta građanima, mi smo važan partner najznačajnijim tvrtkama, državi i glavnome gradu u svim velikim projektima. Posljednjih godina posebnu pozornost posvetili malim poduzetnicima, jer smatramo da se upravo u tom dijelu gospodarstva kriju najveći potencijali za razvoj.

Protekla 2006. bila je početak i velikih promjena u poslovanju banke prema klijentima. Uvedeni su novi standardi poslovnica uz višu razinu sigurnosti: novi koncept prostora poslovnice s minimumom gotovine na šalterima, jedinstven na hrvatskom tržištu. Moderne poslovnice omogućuju bržu komunikaciju, veću efikasnost, višu razinu usluge, u skladu s europskim modelom poslovanja, a s modernizacijom prostora nastavit će se i sljedeće godine.

Zagrebačka banka 2007. godinu dočekuje s novim vizualnim identitetom. Zapravo, promjene koje se poduzimaju potaknula je želja za zadovoljavanjem najsofiniciranih potreba klijenata. Zagrebačka banka danas, kao vodeća banka u Hrvatskoj s aktivom od 66 milijardi kuna te s više od 1,2 milijuna klijenata, i dalje je lider u pokretanju novih trendova i lansiranju novih proizvoda. Zbog toga su Zabu građani u proteklome razdoblju čvrsto vezali uz atribute sigurnosti, veličine, naprednosti, ali i tradicije. Zaba želi biti konkurentna na tržištu, biti banka savjetnik i partner u svim specifičnim potrebama i situacijama klijenata.

Na međunarodnom polju, osvježenje našeg branda znači integraciju Zagrebačke banke u UniCredit grupu, čijom je članicom banka postala 2002. Upravo zahvaljujući vlastitoj uspješnosti i snazi, Zagrebačka banka ima rijetku priliku među članicama grupe UniCredit integrirati se u jednu od vodećih europskih bankarskih grupacija zadržavajući vlastito ime. Kao poslovni subjekt s vlastitim identitetom i strategijom, ali i sastavni dio prve doista paneuropske bankarske grupacije, Zagrebačka banka sada doista može snažno pratiti poslovne klijente čija baza raste i razvija se iz hrvatskog okružja na druga europska tržišta, ali i kvalitetno podržavati globalne kompanije koje u procesu eurointegracija stižu na tržište naše regije.

Uz kvalitetne proizvode i visoku tehnološku podršku, novi cilj banke postao je klijentu pružiti potpuni financijski servis i stručno savjetovanje, kako bi zahvaljujući banci stekao nove vrijednosti, bilo kreditiranjem, ili pak kroz ulaganje. U sljedećoj godini moglo bi se očekivati i povećanje temeljnog kapitala Zagrebačke banke kroz dokapitalizaciju, a o čemu se pregovara s većinskim vlasnikom.

Iako je dnevni red izmijenjen, suprotna strana uvijek može na skupštini dati svoj protuprijedlog i izglasati protukandidate. Naravno, budu li imali većinu glasova među dioničarima koji se odazovu skupštini (najvjerojatnije će im biti potrebno nešto više od 25 posto glasova, pošto na skupštini obično bude prisutno tek nešto više od polovice dioničara). Uz Bajića, na skupštini bi trebali stajati Fima i HPB, s oko sedam posto dionica, a navodno je on na svoju stranu uspio pridobiti i Michaela Ljubas, koji ima oko 12 posto dionica, tako da bi uz potporu još nekih malih dioničara mogao izvojevati pobjedu nad Kosom. No, čini se da neće uspjjeti ostvariti i druge ciljeve, jer fondovi koji stoje uz njega nemaju namjeru baviti se osobnim razračunavanjima i parcialnim interesima, već zaštiti svoj kapital.

Naime, iako Bajić u javnosti često govori da namjerava reformirati Elektropromet te da ima ozbiljne poslovne planove, činjenica da je namjeravao u NO postaviti poslovodu Elektroprometa iz Novalje te preko Ljubasove tvornice namještaju uvoziti iz Kine za Elektropromet ne idu mu u prilog.

Michael Ljubas, vlasnik tvrtke Jadranski-Produkt i odnedavno suvlasnik pivnice Zlatni medo (bivši Medvedgrad) i restorana Don-Don (bivši Din-Don), svoj paket dionica ranije je nudio na prodaju Mirku Grbešiću, vjerujući da je vlasnik Brodomerkura zainteresiran za kupnju te tvrtke.

Zbog većeg angažmana Denisa Fudurića u Elektroprometu, koji je nedavno kupio četiri posto dionica i ušao u NO, pojavile su se spekulacije da je novi kupac Elektroprometa Grbešić, s obzirom da je Fudurić ranije angažirao vlasnik Brodomerkura. Upućeni tvrde da je malo izgledno da Grbešić namjerava kupiti tu tvrtku, jer je dionica trenutačno na višim razinama, a širokobriješki poduzetnik nikada do sada niti jednu tvrtku nije platio previše. Primjerice, Brodomerkur, koji uzgred rečeno ima dvostruko veće prihode od Elektroprometa, kupio je za samo 100 milijuna kuna, a analitičari procjenjuju da ta tvrtka vrijedi pet puta više. S obzirom da je vlasnička struktura u Elektroprometu jako usitnjena, teško je da će se u takvoj konstelaciji snaga pojaviti i bilo kakva druga kompanija zainteresirana za preuzimanje. Ipak, da firma ne bi postala laka akvizicijska meta, Dragutin Kos je, nakon objave loših rezultata poslovanja i pada cijene dionice, nedavno napravio revalorizaciju nekretnina i na taj način uljepšao bilancu Elektroprometa.

Jednako kao i Bajić, i Kos će do skupštine probati priskrbiti potporu dioničara, kako bi nakon imenovanja svojih ljudi u NO mogao nastaviti provoditi svoju politiku upravljanja. Kos navodno kontrolira oko 15 posto dionica, a njemu će se sigurno prilagoditi i Denis Fudurić, kojeg je inače Kos predložio za člana NO-a. Pitanje je na čiju će stranu prilikom glasovanja stati broker Josip Galinec, koji također kontrolira jedan paket dionica Elektroprometa kao i kakvi su njegovi motivi ulaska u tu kompaniju, jer je poznato da je njegova Industrogradnja Elektroprometa dužna oko 10 milijuna kuna.

Bez obzira koja struja uspije postaviti svoje članove u NO, neizbježno je da će se u toj kompaniji morati napraviti veliki rezovi kako bi ponovno stala na noge. Trenutačno u Elektroprometu vlada pričan socijalizam, brojni su radnici dioničari i slijedom toga ispunjavaju im se svi zahtjevi. Čak i kada u skladištu nestane robe u vrijednosti 100 tisuća eura, sindikat uspijeva isposlovati da skladištari ne dobije otkaz. Bez čvršće vlasničke strukture i vrhunskih menadžera neiskompleksiranih razmirica iz prošlosti gotovo je nemoguće provesti reforme, koje su evidentno potrebne kompaniji. Na nužnost promjena ukazuje i činjenica da najveća vrijednost kompanije, maloprodaja, ostvaruje najlošije rezultate. U dogledno vrijeme morat će se fuzionirati dioničari i pročistiti bilanca, a u konačnici i pronaći strateški partner, s obzirom da niti jednom sadašnjem dioničaru djelatnost kojom se Elektropromet bavi nije core biznis. To sigurno neće biti jednostavan posao, jer oko kompanije postoji previše interesnih grupa koje su međusobno nepomirljive.