Web 2.0 i videoblogovi trasiraju budućnost profitabilnog interneta

Direktori vrlo često doživljavaju internet kao još jednu marketinšku novotariju koja im proždire tijesan marketinški budžet, umjesto da ulaganje u internet shvate kao nužno kako bi tvrtka uopće mogla opstati na tržištu.

Jedno je sigurno: koliko je prije deset godina u Hrvatskoj bilo inovativno i pomalo ekstravagantno posjedovati internet stranicu, toliko je danas ekstravagantno ne posjedovati je. Naravno, u tom ste slučaju tvrtka posve izgubljena u prostoru i vremenu, s obzirom na to da još niste shvatili kako vam je internet jedini prozor na globalno tržište. Ili, želite nešto više – umjesto internet stranica posjedovati internet biznis!

U moru sadržaja u hrvatskome web prostoru treba naglastiti da, unatoč velikom pritisku državnih vlasti i telekom kompanija posljednjih godina da se broadband raširi u populaciji, još se ne nalaze sadržaji koji odgovaraju takvoj infrastrukturi koja sada traži svasvim drugačije internet sadržaje i servise. To je otprilike kao da ste sagradili autoceste i svake godine gradite još stotine kilometara novih, a narod vam ne posjeduje automobile.

Dakle, vašim će se autocestama voziti stranci u posjetu vašoj zemlji ako imaju što vidjeti ili će samo biti u prolazu. Sve je odlično ako to još možete naplatiti putem cestarinu, ali upravo je u tome kvaka.

Sadržaji na hrvatskom webu još su premalo okrenuti ideji profitabilnog biznisa i vrlo često ih direktori doživljavaju kao još jednu marketinšku novotariju koja im proždire tijesan marketinški budžet, umjesto da shvate ulaganje u internet kao investicijsko i plansko ulaganje nužno da bi tvrtka mogla uopće opstati na tržištu.

No kako do odgovora o tome što učiniti da moja stranica bude dovoljno dobra? Informatička izdavačka kuća VIDI, koja izdaje i časopis VIDI, već sedmu godinu za redom dodjeljuje, u suradnji s nezavisnim žirijem koji svake godine čine urednici i novinari iz mnogih hrvatskih redakcija, nagrade za stotinu najboljih internet stranica u Hrvatskoj.

Vidi web top 100, poznat i kao Nacionalni Internet natječaj, okupio je do sada više od 200 članova žirija iz gotovo svih hrvatskih medijskih kuća. Zahvaljujući njima i njihovu nesebičnom zalaganju, jer taj posao rade PRO BONO, naš internet prostor svake se godine vrednuje, stručno secira te se javnosti na taj način daju smjernice što i na čemu treba raditi dalje.

Ono o čemu se bruji kad je riječ o konceptu internet stranica odnosno servisa nepisani je standard web 2.0. To je koncept ili splet ideja koje su sudionici jedne američke konferencije, na čelu s vizionarom Timom O’Reillyem, prije nekoliko godina postavili kao statement novog interneta.

Od ‘novih’ internet stranica očekuje se apsolutna interaktivnost, informacija kao pokretačka snaga stranica, otvorenost sustava mogućnostima da ne postoji središte iz kojeg se distribuiraju informacije već to mogu činiti i sami korisnici.

Wikipediju mnogi navode kao ilustraciju. Za one koji ne znaju, riječ je o servisu koji, poput prave enciklopedije, korisniku pruža strukturiranu informaciju o traženom pojmu, ali specifičnost je u tome što tu enciklopediju prema određenim pravilima pune sami korisnici.

‘Wiki koncept’ kao što ga zovu, možda ima svojih mana ali nezaustavljiv je i najveći će se morati prikloniti tom rješenju.

Tipičan hrvatski primjer tog koncepta apsolutno je web portal coolinarika koji Podravka vrlo inovativno nudi novim mladim naraštajima kao mjesto susreta i druženja, kao zamjenu za okupljanje cijele obitelji, četvrtkom prije dnevnika, kad je Stevo Karapandža ulazio u naše domove i s brandom Vege budio osjećaj prisnosti i povezanosti. Danas to nudi coolinarika.

Evo nekoliko primjera fenomena koji se dešavaju na svjetskom internetu prostoru, većinom u SAD-u, kao predvodniku internet tehnologije i prije svega lideru prema broju broadband korisnika.

Velike američke korporacije poput McDonald’sa već su prošle godine počele smanjivati pa i ukliditi klasično oglašavanje putem televizije i prebacile su milijunske budžete upravo na internet. Zašto? Zato što, primjerice današnja generacija tinejdžera u SAD-u, Brazilu i Rusiji većinu videosadržaja konzumira putem interneta, a ne putem klasične televizije.

Evo još jednog primjera koji bi mogao potaknuti maštu naših turističkih djelatnika. Jedna jedina internet stranica koja prije samo nekoliko godina nije postojala, a danas se i promovira kao sjajno turističko odredište – virtualna turistička destinacija SecondLife, već ubire milijune prihoda od prodaje svojih ‘usluga’.

Milijuni se inkasiraju svakoga tjedna u toj virtualnoj zemlji da bi ljudi stekli privid nekog sretnijeg i zabavnijeg života od ovoga. Za možda svega nekoliko godina ta bi destinacija prema prihodima mogla prestići Hrvatsku. Zamislite samo da su takav servis napravili neki dečki iz Osijeka, Vukovara, Čakovca ili Knina. Zamislite koliko bi novca od poreza ostalo u tim gradovima?

E sad, da ne ispadne kako mi konja za utrku nemamo, moramo reći da takvih profitabilnih servisa ima i u Hrvatskoj. Mnoge male tvrtke za početak su svoje proizvode posve okrenule globalnom tržištu i sudeći prema samim stranicama, jer su na engleskome i imaju .com domenu, ne biste niti prepotstavili da su hrvatske. Vlasnici tih stranica željeli su, naime, ukloniti barijeru predrasuda nekih svjetskih kupaca da Hrvatska ne može kreirati inovativne proizvode, što naravno ne stoji.

Blogovi, kao opći fenomen, posve su izmijenili način komunikacije među ljudima ali i društvenim skupinama. Poznajem mnoge odrasle ljude koji su putem svojih blog dnevnika našli srodne duše, prijatelje istomišljenike pa možemo reći da je barem u tom segmentu internet pridonio da se čovjek afirmira kao sociološko biće kojemu su kontakt i razmjena iskustava i znanja temelj opstojnosti. U Hrvatskoj je ta scena vrlo jaka, a ove godine jedna od nagrada u kategoriji Mediji i novosti otišla Blog stranici u konkurenciji sa stranicama poznatih hrvatskih medijskih kuća. Time je Blog priznat i kao vrlo prestižan medij i vjerodostojan izvor informacija.

Poseban je kuriozitet što žiri VIDI WEB TOP 100 natječaja čine upravo urednici i novinari izdavačkih kuća.

No, dok se u Hrvatskoj s pravom veselimo i obogaćivanju medijskog prostora novim medijskim oblikom, u svijetu na pozornicu stupa nešto sasvim drugo i vrlo jednostavno, a opet vrlo važno.

Riječ je o videoblogovima. YouTube je, kao predstavnik jednog takvog internet fenomena, postao najtraženija udavača internet biznisa. No zakasnili ste. Moći ćete sačuvati novac za ljetovanje jer ga je već prigrlio Google.

YouTube je dobio nagradu za tehnološku inovaciju godine, ali, naravno, riječ je zapravo o Kolumbovu jajetu koje je cijelo vrijeme bilo pred nosom mnogih kojima su TV i slika u pokretu biznis. Velike američke TV kuće FOX, CBS, News corp tek se sada udružuju u nastojanju da kreiraju nešto što bi moglo konkuirati YouTubeu jer su – zakasnili. Da, istina je da i savjetnici američkog predsjednika videomaterijale navodno najprije traže na YouTubeu, a tek potom kreiraju mišljenje o određenom događaju koji se dogodio negdje u svijetu.

Ti fenomeni na internetu posljednjih desetljeća dolazili su iz SAD-a, u kojemu je i začet internet, a koji je ujedno i bio predvodnik u broju broadband korisnika, ali imajte na umu obavijest za kraj: za manje od dva tjedna očekuje se da predvodnik u broju korisnika širokopojasnog interneta postane – Kina.

Koje će nove servise i fenomene kreirati nova internet velesila i predvodnica možemo samo nagadati… Sretno, i prosurfajte do ovogodišnjih pobjednika! Zaslužili su.