Home / Tvrtke i tržišta / Financiranje kroz kreditni odnos najgora

Financiranje kroz kreditni odnos najgora

Mislim da je financiranje kroz kreditni odnos najgora. Ima niz drugih oblika financiranja koja se u Hrvatskoj ne koriste i strašno me veseli da su tvrtke poput Atlantica, Magme ili Medike krenule u financiranja tvrtki putem izdavanja dionica ili korporativnih zapisa. Time pokazuju da je riječ o tvrtkama koje će rasti, koje su postigle kritičnu masu znanja, sposobnosti, kompetencije i tržišne snage. Smatram da bi bilo dobro da se izlistaju i da izdaju sve moguće financijske instrumente koji će im pomoći da se nezavisno razvijaju gdje žele, kako žele i kad žele. S druge strane, tvrtke trebaju biti transparentne i trebaju poštivati zakone na tržištu kapitala što je dobro i za njih i za Hrvatsku. Meni to zapravo i najviše ulijeva nadu u 2007. godini. Spomenuo sam samo neke tvrtke koje su se odlučile na ovakav oblik prikupljanja kapitala, a znam da ima mnogo više takvih namjera. Jednostavno, jedan dobar dio za Hrvatsku velikih tvrtki, a za europske okvire srednje velikih tvrtki, odlučio je biti ozbiljan dio poslovne zajednice razmišljajući isključivo u europskim terminima. Oni će sutra dobro živjeti u EU.

  • Slušaju li ministri u Vladi Nacionalno vijeće za konkurentnost? Ne, zašto bi nas slušali? Neki su ministri naši članovi, dakle oni nas ne slušaju nego zajedno s nama kreiraju, a neki citiraju 55 mjera kao svoj program, kao nešto što su ostvarili ili ostvaruju. Imamo odličnu suradnju s ministrima Primorcem i Šukerom, s Ministarstvom pravosuđa, a već prije izdavanja 55 mjera imali smo i dobru suradnju s ministricom Dropulić. Postoje mjesta na kojima je suradnja odlična i na istim temama. Prema analizi koju smo napravili, 85 posto od 55 mjera Nacionalnog vijeća za konkurentnost je u primjeni. Prema tome, ne možemo biti nezadovoljni odnosom ministara. Sada jedino možemo razgovarati o brzini i kvaliteti provedbe 55 mjera i praviti takve analize.

  • Gospodarstvenici su se nekad bunili na likvidnost, a danas se bune na razinu korupcije. Što je s korupcijom u Hrvatskoj? To je tema koju smo potaknuli i kroz HUP i kroz Nacionalno vijeće. Smatramo da je korupcija najveće zlo koje nam se događa. Učinit ćemo sve da se to spriječi. Smatram da je Hrvatska dovoljno razvijena da iskorijeni takve nepotrebne pojave. Ako postoje potrebe za posredovanje ili lobiranje, mogu se osnovati tvrtke koje će na bazi toga zaradivati, stjecati prihode, plaćati poreze i to treba legalizirati. Tamo gdje je stvarno korupcija, ljude treba staviti u zatvor, a lobiranje, posredovanje i savjetovanje je pristojan i dostojan posao koji će se vrlo dobro platiti.

  • Kako ocjenjujete brzinu pregovora s EU i uključenost biznisa u te pregovore? Moj je dojam da se pregovori odvijaju presporo. Pri tome, uključenost biznisa u pregovore je vrlo velika, i iz moje tvrtke i iz Nacionalog vijeća i iz HUP-a. Mislim da je to najbolje što smo napravili. Timovi su dobri, ljudi su motivirani, ima dovoljno stručnih ljudi. Moj feedback iz Bruxellesa je da su naši pregovarači vrhunski.

  • Kako vidite Nacionalno vijeće za konkurentnost u sljedećim godinama? Vidim ga više kao think tank i mnogo više kao savjetodavno tijelo koje ujedno nadgleda, kontrolira i prati Vlade poteze u ostvarivanju proklamiranih zadataka kao što su strateški okvir, proračun i reforme. Namjera nam je i jednom na godinu davati izvještaje o rezultatima.

Hrvatsko tržište dobit će nacionalnu burzu i ostvariti sinergijski učinak, financijski, ali i uvođenjem novacija. Nije nužno da samo povezivanje bude uzrok većoj likvidnosti, ali jednostavnije i brže praćenje informacija i rad s nalozima omogućava i bržu provedbu transakcija, pa se zato nadamo većem opsegu trgovanja – kaže Melita Marčeta.

  • Stranim ulagačima također će biti jasnija situacija s jednom burzom, djelovat će ozbiljnije, smanjiti će se troškovi i transparentnost će biti veća – naglašava Denis Fudurić iz investicijske kuće Interfinance.

No ima i onih sudionika tržišta kapitala koji smatraju da je pretjerano ulaganje smjestiti se na zadnjem katu Eurotowera ili pak imati dva pravnika na burzi, jer se i na tome moglo uštedjeti.

Daljnja liberalizacija Zakona o deviznom poslovanju i primjena Zakona o vrijednosnim papirima povećat će zanimanje za ulaganje u našoj zemlji i razvoj novih instrumenata trgovanja. No glavni pokretač daljnjeg razvoja ponajprije će biti dionica T-HT-a, koja će uz Ininu dionicu osnažiti tržišnu kapitalizaciju i prema procjenama dosegnuti vrijednost od 30 milijardi eura. Iako nije isključeno da se u društvo najviše kotačije burze pridruže još neke tvrtke koje su ove godine prve takve znakove dale prikupljanjem kapitala na burzi. T-HT-ova dionica trebala bi se naći na burzi sredinom sljedeće godine, ali za sada nije poznato hoće li kao i Inina dionica biti uvrštena i na Londonsku burzu.

Radi poticanja tvrtki na uvrštenje svojih dionica na burzu, ali i boljeg razumijevanja dioničarstva Zagrebačka će burza uskoro početi organizirati tzv. road showove, odnosno prezentacije po cijeloj Hrvatskoj o svim važnim elementima vezanim uz tržište kapitala.

  • Bio sam broker i znam što ulagači traže: treba im prodati usluge, a ne čekati da dođu. Zato ćemo ubuduće izvršavati što zajednica želi na tržištu, nećemo biti oni koji će govoriti što treba – izjavio je Motušić.

Istaknuo nam je da će se fondovi možda uključiti u ulaganje u preostale državne tvrtke koje nisu privatizirane. Naime, HFP se bori s čišćenjem svojeg portfelja, a predstavnici tržišta kapitala vjeruju da među tim tvrtkama ima i zanimljivih meta ulaganja, ponajprije za investicijske i mirovinske fondove. Motušić kaže da će s takvom idejom izaći pred Vladu jer smatra da u portfelju ima tvrtki dovoljno zanimljivih i velikih za domaće tržište, a premalih za vanjsko.

Iako je inicijativu o potrebnom zaokretu na domaćem tržištu kapitala prije približno pola godine pokrenulo 12 njezinih dioničara, brokerskih kuća, s vremenom im se priključilo još nekoliko sudionika, a kada se u konačnici prijavi Varaždinska burza i njezinih nekoliko dioničara koji nisu dioničari Zagrebačke burze, ukupno će, procjenjuje se, biti 40-ak dioničara koji će ulagati u novu burzu i razvijati je.

Novim zakonom o vrijednosnim papirima, koji će se primjenjivati od sljedeće godine, članstvo na burzi bit će odvojeno od dioničarstva, za što su se, uostalom, inicijatori nove burze zalagali, jer mnogim dioničarima razvoj burze nije bio prioritet.

Primjenom novog Zakona o vrijednosnim papirima omogućit će se i trgovanje derivatima, što će omogućiti trgovinski sustav OMX. To je jedan od vodećih europskih trgovinskih sustava, koji posebno važnu ulogu ima u sjevernom dijelu Europe, u nordijskim i baltičkim zemljama, gdje obuhvaća 80 posto tržišta. Trgovanje financijskim izvedenicama tako možemo očekivati već u drugoj polovici godine. Prema najavama, početak trgovanja mogle bi otvoriti opcije na tečaj, najlikvidnije dionice i burzovni indeks.

U odnosu na regiju, domaće tržište sve više prednjači i s obzirom na odnos cijene i dobiti, koji je u dvije godine porastao s 14 na 25. Na žalost, iskustva pokazuju da su takvi rekordi kratkog vijeka, zbog čega će sudionici tržišta uz razvoj dioničarstva sigurno morati raditi i na izobrazbi o riziku koje ulaganje donosi. No Ina, a uskoro i T-HT, sigurno će smanjiti rizik jer će biti dovoljan povod ulagačima da se zadrže na domaćem tržištu i ulože i u druge dionice.