Jedan radni dan Petera Hintereggera

Ulaganje ove zaklade u javno zdravstvo u nerazvijenim zemljama nadmašuje napore mnogih vlada i međunarodnih organizacija. Devet desetina cjelokupne pomoći usmjerene na borbu protiv dječje paralize dolazi od zaklade Gatesovih. Ukupna vrijednost ove zaklade od 60 milijardi dolara, računajući i Buffetov doprinos, 40 je puta veća od godišnjeg proračuna Svjetske zdravstvene organizacije!

Buffet je izasao iz dosadašnjih okvira donacija tako što je novac darovao organizaciji koja se već bavi pitanjima koja i njega zabrinjavaju. Upitan zašto bogatstvo namijenjeno dobročinstvu nije jednostavno povjerio državi, Buffet je pitanje ocijenio apsurdnim, smatrajući da dobročinitelji moraju tražiti talentirane ljude da im pomognu u raspodjeli novca.

• Bill i Melinda bolje će iskoristiti taj novac nego državna riznica. Nadam se da će to što ja činim ohrabriti druge vrlo bogate ljude koji razmišljaju o dobročinstvu da odustanu od pokretanja vlastitih fondacija i pogledaju oko sebe te potraže zakladu koja već posluje i sposobna je dobro raspolagati njihovim novcem – rekao je za časopis Fortune magnat koji prije smrti suprige Susan nije bio osobito darežljiv.

Izabravši zaklade koja već djeluje, predsjednik Uprave i većinski vlasnik Berkshire Hathaway uštedio je vrijeme koje bi potrošio na podizanje temelja nove zaklade i dobio je efikasnu logistiku za svoje dobročiniteljske aktivnosti. Osim toga, tajkuni znaju da njihove ne odveć kompetentne vlasti funkcioniraju, pa su svjesni i da im ne trebaju povjeravati ni novac u dobrotvorne svrhe.

Valu dobrotvornih priloga pridružili su se i ostali bogataši. Richard Branson, britanski prijevoznici tajkun, objavio je u rujnu da će tijekom idućih deset godina ‘ubrizgati’ sav svoj osobni profit od približno tri milijarde dolara u razvoj čistih izvora energije, odnosno onih koji se ne temelje na izgaranju fosilnog goriva i tako ne pridonose globalnom zatopljavanju.

Utemeljitelji najjačega mrežnog pretraživača Googlea Larry Page i Sergey Brin utemeljili su zakladi za borbu protiv siromaštva, bolesti i globalnog zatopljenja te uložili u nju milijardu dolara inicijalnih sredstava. Udovica znamenitog nutricionista dr. Roberta C. Atkinsa Veronica Atkins zavjetovala se darovati svu svoju imovinu od 500 milijuna dolara za borbu protiv epidemije dijabetesa i pretilosti.

Njuporški gradonačelnik Michael Bloomberg darovao je 10 milijuna dolara svog novca za memorijalni centar na Manhattanu, koji će stajati 700.000 milijuna, a računalni magnat Steve Case obvezao se platiti pet milijuna dolara za pročišćavanje vode u subsaharskoj Africi.

Globalna inicijativa Billa Clintona, filantropska organizacija koja skuplja novac za razne projekte u borbi protiv siromaštva, bolesti, klimatskih promjena i vjersko-etičkih sukoba, pribavila je ove godine obveze od 215 tajkuna za uplatu 7,3 milijardi dolara (uključujući novac od Bransona i Casea). Prošle je godine Clintonova ekipa ishodila obveze od 2,5 milijarde dolara.

U sjeni publiciteta koji je okružio divovski angažman Warrena Buffeta ostale su vijesti o Georgeu Sorosu. Mađarsko-američki miliarder dugo je planirao zatvoriti svoju globalnu mrežu zaklada, ali ljetos je objavio da će nastaviti financirati svoj Zavod za otvoreno društvo.

Ted Turner, osnivač CNN-a, u rujnu je 1997. donirao milijardu dolara Ujedinjenim narodima. Iako je u međuvremenu izgubio sedam milijardi dolara u poslu s AOL Time Warnerom, i dalje ispunjava svoju obvezu prema UN-u, samo što je njezino ispunjenje produljio s deset na 15 godina. Glavna mu je preokupacija smanjenje broja od 30.000 nuklearnih glava u stanju pripravnosti i sprečavanje nastanka novih – nastojanje koje će očito pasti na novim i pridruženim članicama nuklearnog kruga.

• Taj se problem mora razriješiti sada, a ne za 20 godina – veli nekadašnji medijski magnat. – Učinimo li sve ispravno danas, u idućih 50 godina živjeti u ratu. Inače, ili nas neće biti ili ćemo živjeti u vrućem paklu.

Britanci su daleko od Amerikanaca kad je riječ o donacijama, unatoč tome što je i Velika Britanija posljednjih 15 do 20 godina povukla poteze kojima se udaljila od države blagostanja. Tijekom osamdesetih, najviša je britanska porezna stopa spuštena s 80 na 40 posto, čime je bogatima omogućeno da postanu još bogatiji u odnosu na prosječne siromahe. Jednako su bogatima pogodovale i konzervativne i radničke vlade, ali britanski kapitalisti još nisu dosegnuli točku nelagode koja bi ih navela da priličan dio imetka potroše u plemenite svrhe.

I ruski se novopečeni bogataši polako, vrlo polako, okreću filantropiji. Od 1992., kad su njihove donacije iznosile bijednih milijun dolara, davanja ruskih magnata porasla su 1.500 puta, na 1,5 milijarde u 2006. godini. Ruski moguli ulažu prije svega u obrazovanje, kulturne programe, znanstvene projekte, sustav zdravstvene zaštite te u Rusku pravoslavnu crkvu.

S druge strane, ruski filantropi ne daju gotovo ništa organizacijama za ljudska prava, tako da razvoj demokracije ostaje bez njihove pomoći. Takav stav ne proizlazi toliko iz ideoloških koliko iz praktičnih razloga. Kao što pokazuje primjer Hodorkovskog, ruski tajkuni imaju jako mnogo razloga da se boje Kremlja, koji sve aktivnosti vezane uz ljudska prava ocjenjuje – oporbenim. Većinu ruskih organizacija za ljudska prava financiraju inozemni izvori, a kad ruski velmože i daju NGO-ima, čine to anonimno.

Dobročinstvo postaje javna djelatnost, s obzirom na to da mediji prate sve poteze tajkuna na tom planu, a mijenja se i profil dobročinitelja. Moderni filantropi sve se više zanimaju za način i ciljeve na koje se novac troši, tražeći rezultate i odgovornost za raspolažanje novcem koji su darovali. Promatrači vjeruju da je ovogodišnji val ulaganja povijesni trenutak za filantropiju, s obzirom na to da ljudi uistinu slijede primjer Buffeta, Bransona i Gatesovih.

• Davanje u dobrotvorne svrhe danas je vrlo ‘in’ – smatra Tom Watson, vlasnik portala onPhilanthropy.com. Darivanje golemih novčanih iznosa izazvalo je veće zanimanje javnosti od prikupljanja sredstava u režiji slavnih, poput Bona, Oprah Winfrey, Angeline Jolie i Brad Pitta. To je posljedica činjenice da je novac privlačniji od slave.

Prema nedavnim istraživanjima o bogatstvu, koje je proveo Luxury Institute, oko 31 posto bogatih Amerikanaca daje donacije neprofitnim organizacijama, a dodatnih 25 posto tvrdi da će donirati u oporuci. Koji su njihovi motivi? Žele promijeniti svijet, kaže Luxury Institute, svijet kakav su u velikoj mjeri ustanovili upravo najprodorniji poduzetnici, kupujući zastupnike u parlamentima i navodeći ih da donesu zakone koji će pogodovati bogatima koji žele postati još bogatiji.

Kolikog je maha uzelo doniranje u SAD-u, pokazuje i podatak koji je objavila Zaklada Giving USA. Prošle, 2005. godine Amerikanci su, uključujući tisuće običnih građana, darovali 260,3 milijarde dolara, što je 6,1 posto više nego godinu prije. Porast je vjerojatno posljedica niza prirodnih katastrofa, osobito uraganova Katrina, koji je opustošio južnu Louisianu. Na pojedinačne donacije otpada 76,5 posto svih donacija danih 2005.

Danas najviše daruju bogataši koji su uspjeli tijekom devedesetih i djeca generacije baby booma, koja se danas umirovljuju ili dobivaju nasljedstva. Stručnjaci predviđaju daljnji porast opsega darivanja, što je vrlo lijepo čuti u vrijeme niskih poreza na najveće zarade.

• J. PAUL GETTY: financirao gradnju Getty Vilea, prvobitni Muzej Getty i donirao svoju kolekciju umjetnina; posmrtno je bogatstvo ostavio Muzeju Getty, koji se poslije proširio na Centar Getty u Los Angelesu.

• CATHERINE T. I JOHN D. MACARTHUR: suočava Zaklade MacArthur.

• SIDNEY E. FRANK: kralj uvoznika alkoholnih pića, spavao je u posteljini izrađenoj od vreća dok nije postao student na Sveučilištu Brown; prije dvije godine darovao je tom sveučilištu 100 milijuna dolara financirajući stipendije za 130 studenata čije obitelji nisu mogle pokriti troškove školarine i smještaja.

• PAUL MELLON: pokrovitelj umjetnosti i obrazovanja, suočava Zaklade Andrew W. Mellon.

• LINUS PAULING: biolog slavan po proučavanju učinka vitamina C; posvetio je vrijeme, trud i darovao nešto svojeg novca za zaustavljanje nadzemnih nuklearnih pokusa.

• JOHN D. ROCKEFELLER: utemeljitelj Zaklade Rockefeller i Sveučilišta Rockefeller.

• JOHN D. ROCKEFELLER JR.: uvelike je proširio Rockefellerovu zakladu i sveučilište; kupio je i darovao zemljište na Manhattanu na kojemu je sagrađena zgrada Ujedinjenih naroda.

• CORNELIUS VANDERBILT: osnivač Vanderbiltove sveučilišta.

• WILLIAM HENRY VANDERBILT: suočava Metropolitanske opere.