Home / Financije / Dinamičan plan Hrvatske elektroprivrede

Dinamičan plan Hrvatske elektroprivrede

S obzirom na veliki porast potrošnje i manjak vlastitih kapaciteta koji se pokriva iz uvoza, gradnja novih proizvodnih objekata prioritetna je u Hrvatskoj elektroprivredi.

HEP nastavlja treću uzastopno uspješnu poslovnu godinu. Prema našim sadašnjim projekcijama za 2006. godinu očekujemo dobit prije oporezivanja na razini 250 milijuna kuna. Ukupan prihod prvi će put ove godine prijeći psihološku granicu od 10 milijardi kuna. Ovu poslovnu godinu, kao i nekoliko prethodnih karakterizira nesrazmjerni porast ulaznih troškova u odnosu na cijenu električne energije koja je u posljednje četiri godine porasla svega pet posto te na cijenu toplinske energije koja se već pet godina ne mijenja. Tako je u prošloj godini cijena energetskog goriva porasla 21 posto, a troškovi nabave uvozne električne energije 11 posto, dok je, hidrologija koja uvelike utječe na naše poslovanje bila prosječna. Prošlu je godinu kao i nekoliko prethodnih karakterizirao velik porast potrošnje električne energije od približno 4 posto, što je dvostruko više od europskog prosjeka.

S obzirom na veliki porast potrošnje i manjak vlastitih proizvodnih kapaciteta od 15-ak posto na godišnju, koji se pokriva iz uvoza, gradnja novih proizvodnih objekata prioritet je Hrvatske elektroprivrede.

Ove smo godine počeli gradnju dvaju novih proizvodnih objekta, prve hidroelektrane od osamostaljenja Hrvatske, HE Lešeće na rijeci Dobri, snage 42,9 MW, te bloka L u TE-TO Zagreb snage 110 MW električne i 80 MW toplinske snage. Osim spomenutih elektrana u visokoj su fazi pripreme gradnja novih blokova na postojećim lokacijama u Sisku i Osijeku te početak aktivnosti na dobivanju lokacijske dozvole za gradnju zamjenjivog bloka u termoelektrani Plomin. HEP planira sagraditi u sljedećih desetak godina oko 1.200 MW snage novih proizvodnih elektroenergetskih kapaciteta, što čini oko 25 posto postojećih.

Obnovom u ratu porušene trafostanice Ernestinovo, kao i 400 kV pripadajućeg dalekovoda, te gradnjom nove 400/220/110 kV trafostanice Žerjavinec u jesen 2004. godine omogućena je rekonekcija zapadnog i jugoistočnoga europskog elektroenergetskog sustava. Nove elektroenergetske okolnosti otvorile su novu mogućnost trgovanja električnom energijom, smanjeni su gubici u prijenosnoj mreži te povećana stabilnost hrvatskoga elektroenergetskog sustava. HEP-Operator prijenosnog sustava ima u planu daljnje proširenje prijenosne mreže. Nedavno su potpisana pisma namjere za gradnju dvaju novih kapitalnih prijenosnih objekata: dalekovoda 400 kV od Ernestinova do Pečuha te podmorskog 400 kV kabela između Hrvatske i Italije.

Zbog podsagrađenosti i zastarjelosti dijelova naše elektroenergetske mreže, koja je najvećim dijelom rezultat ratnih razaranja i ogromnih troškova obnove mreže na ratom stradalom području, (više od 3 milijarde kuna), te zbog nesrazmjernog povećanja potrošnje električne energije, neki su dijelovi hrvatskog elektroenergetskog sustava posebno osjetljivi. Uglavnom se radi o priobalnim županijama koje bilježe natprosećan rast potrošnje električne energije, ali i o drugim dijelovima Hrvatske. Kako bi se osigurala kvalitetna opskrba električnom energijom tih područja HEP je pokrenuo niz programa: Dubrovnik, Istra, Split, Rijeka, Karlovac, Banija te niz manjih. Svi su oni u različitoj fazi gradnje, s time da bi većina radova morala biti završena do kraja 2007. odnosno u 2008. godini.

HEP je potkraj 2006. godine utemeljio tvrtku kćer HEP Obnovljivi izvori preko koje će se aktivno uključiti u gradnju tzv. novih obnovljivih izvora, a to su elektrane na vjetar, termalnu vodu, ili biološki plin.

Ove godine uspješno je certificiran sustav Dravskih hidroelektrana prema normi ISO 14001:2004, što predstavlja važan iskorak u razvoju sustava upravljanja okolišem unutar HEP grupe. Upravljanje okolišem te uloga i odgovornost gospodarstva u tom procesu sve su aktualnija tema u Hrvatskoj, posebice u vezi s prilagodbom postojećih standarda zahtjevima Europske unije.

HEP danas osigurava kvalitetnu električnu energiju za hrvatsko gospodarstvo i hrvatske gradine, uz jednu od najnižih cijena električne energije u Europi, i među glavnim je domaćim investitorima, s investicijama od približno 3 milijarde kuna godišnje. Time jesmo i namjeravamo zadržati ulogu jednog od glavnih pokretača napretka hrvatskoga gospodarstva.