Home / Tvrtke i tržišta / Koliko porezno stoji blagdansko darivanje

Koliko porezno stoji blagdansko darivanje

Veliki broj poslodavaca u Hrvatskoj nisu obvezni svojim radnicima isplatići božićnicu niti prigodno darovati djecu radnika u povodu Sv. Nikole ili božićnih i novogodišnjih blagdana. Iako je riječ o prigodnom i za svakog radnika poželjnom novčanom primitku, poslodavci kojima obveza isplate takvih nagrada nije propisana kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, nemaju takvu obvezu. Od šest granskih kolektivnih ugovora čija je primjena odlukom ministra nadležnog za poslove rada proširena na sve poslodavce u određenoj djelatnosti (trgovina, graditeljstvo, ugostiteljstvo, putničke agencije, drva industrija i obrtništvo) obveza isplate prigodnih nagrada propisana je samo u djelatnosti putničkih agencija i drvne industrije.

Zaposleni u državnim i javnim službama imaju pravo i na prigodnu godišnju nagradu od 1.000 kuna po radniku i na darove djeci od 400 kuna po djetetu. Propisi o oporezivanju dohotka u ovom dijelu poticajni su i omogućuju poslodavcima, čak i ako u izvorima radnog prava nemaju propisanu obvezu, da prigodno nagrade svoje zaposlenike koristeći se pogodnošću oslobađanja od obveze plaćanja javnih davanja na propisane iznose primitaka na toj osnovi.

Pravilnikom o porezu na dohodak propisane su tri vrste primitaka koje poslodavci mogu kao prigodne isplaćivati svojim radnicima bez plaćanja poreza na dohodak i doprinos, a riječ je o novčanoj nagradi u ukupnom godišnjem iznosu do 2.000 kuna po radniku, dar u naravi do 400 kuna na godinu i darovima djeci radnika do 400 kuna godinu po djetetu. Prigodna godišnja nagrada do 2.000 po radniku na godinu može se umjesto u novcu isplatiti u naravi, bilo u vlastitim proizvodima i uslugama, bilo u proizvodima koje je poslodavac nabavio na tržištu.

Ispłata neoporezive nagrade uvjetovana je radnim odnosom kod isplatitelja. Poslodavac pod istim uvjetima može isplatiti neoporezivu nagradu i radnicima koji kod njega rade u nepunom radnom vremenu, ali i radnicima koji se u vrijeme isplate koriste pravom na godišnji odmor, rodiljski dopust ili su na bolovanju.

Dar u naravi do 400 kuna na godinu ne smije se isplatiti u novcu. Dakle, neoporeziva godišnja nagrada od 2.000 kuna može se isplatiti u novcu ili darovati u stvarima ili uslugama, ali neoporezivi dar uvjetovan je isporukom u naravi. Ako poslodavac umjesto darivanja u naravi isplaćuje novčani primitak, nisu ispunjeni uvjeti iz propisa o porezu na dohodak pa je u poreznom smislu riječ o isplati plaće radniku.

Darovi djeci radnika do 400 kuna po djetetu također se mogu isplatiti u novcu ili darovati u prigodnim poklonima. S obzirom na to da je neoporezivi iznos dara djetetu propisan po djetetu i radniku, proizlazi da je dopuštena neoporeziva isplata svakom roditelju, čak i u slučaju kad oba roditelja rade kod istog poslodavca. To, primjerice, znači da jedno dijete kojem oba roditelja rade kod istog poslodavca može primiti neoporezivi dar i na osnovi radnog odnosa i majke i oca. Propisima o porezu na dohodak koji se primjenjuju od 2005. promijenjeni su uvjeti starosti djeteta kao uvjet neoporeziva darivanja. Do tada se neoporezivi darovi nisu mogli isplaćivati djeci koja su na dan darivanja bila starija od 15 godina, a sada se mogu i djetetu koje je do datuma darivanja u tekućoj godini već navršilo 15 godina.

Porezni propisi i dalje ne uvjetuju neoporezivu isplatu time da se roditelj za dijete koristi poreznim olakšicom za uzdržavanog člana niti postavljaju uvjet da dijete bude zdravstveno osigurano po tom roditelju. Takve uvjete ne rijetko postavljaju izvori radnog prava kojima je propisano pravo radnika na darove djeci.

Neoporezivi iznos svakog od tih primitaka ograničen je s obzirom na godinu, što znači da se neoporeziva mogućnost isplate odnosno darivanja može iskoristiti u jednoj prigodi, a u dva ili više navrata tijekom godine može se isplatiti dio neoporeziva iznosa (npr. dio neoporezive godišnje nagrade na ime regresa za godišnji odmor, a dio kao božićnica; dio neoporeziva dara u naravi za Uskrs, a dio za božićne blagdane).

Ako je radnim pravom koje obvezuju poslodavca pravo radnika određeno u iznosu većem od propisanog neoporezivog primitka, poslodavac je obvezan isplatiti radniku puni iznos propisanog ili ugovorenog prava, pri čemu kao neoporezivi primitak isplaćuje svotu do visine propisane Pravilnikom o porezu na dohodak, a razlika iznad tog iznosa u poreznom je smislu izjednačena s isplatom plaće i podliježe obračunu i uplati doprinosa iz plaće, doprinosa na plaću te poreza na dohodak i prireza.

Prelazi li dar djetetu neoporezivi iznos od 400 kuna, razlika iznad 400 kuna na godinu jest roditeljska plaća (a ne djetetov dohodak!) i podliježe obvezi obračuna i uplate svih doprinosa iz plaće i na plaću te poreza na dohodak i prireza.

U svim slučajevima kad se božićnica ili darovi djeci radniku isporučuju kao primitak u naravi, u svotu neoporezive nagrade uključuje se i obveza poreza na dodanu vrijednost. Kod poslodavaca koji su obveznici poreza na dodanu vrijednost darivanje radnika i darivanje djece radnika u prigodnim darovima isporuka je dobara ili usluga oporeziva porezom na dodanu vrijednost prema propisanim poreznim stopama (22, 10 ili nula posto).

Na primjer, poslodavac koji radnicima daruje svoje tekstilne proizvode zaračunava PDV prema stopi od 22 posto, poslodavac koji daruje smještaj u hotelu u povodu dočeka Nove godine zaračunava porez prema stopi od 10 posto, a poslodavac koji djeci radnika daruje slikovnice na tu isporuku ne obračunava PDV (slikovnice se oporezuju nultom stopom PDV-a).

Neoporezivi iznosi prigodnih novčanih nagrada i darova mogu se isplaćivati samo osobama koje su u trenutku isplate u radnom odnosu kod isplatitelja. Poslodavac ne može neoporezivo darovati bivše radnike.

Daruje li poslodavac svoje umirovljenike, tada je u poreznom smislu riječ o primitku koji se oporezuje porezom na dohodak i obveznim doprinosima prema pravilima oporezivanja drugoga dohotka. Na drugi se dohodak plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja gotovo u jednakom iznosu kao i na plaću, a porez na dohodak obračunava se prema stopi od 25 posto neovisno o visini porezne osnovice.

Darivanje poslovnih partnera prigodnim darovima nije oporezivo porezom na dohodak, ali 70 posto rashoda za darivanje poslovnih partnera uvećava osnovicu poreza na dobit kao rashod reprezentacije. Isto tako, na 70 posto osnovice rashoda za darivanje poslovnih partnera obračunava se porez na dodanu vrijednost kao vlastita potrošnja, pri čemu i obračunani PDV uvećava osnovicu za plaćanje poreza na dobit.

Da bi darovatelj mogao u poreznom nadzoru dokazivati da je riječ o rashodima za darivanje poslovnih partnera, nužno je da na računu za nabavu darovanih predmeta navede naziv poslovnog partnera čijim su se predstavnicima darovali. U suprotnom, ne raspolaže li darovatelj ispravama iz kojih je razvidna poslovna svrha takvog darivanja, porezni nadzor mogao bi dokazivati da je riječ o primitku u naravi koji se oporezuje kao drugi dohodak darivane osobe ili kao plaća osobe koja je donijela odluku o takvom izdatku.