Predsjednici uprava i samostalni direktori

Gotovo je nevjerojatno u kojoj su mjeri strani menadžeri u Hrvatskoj privremeni. Otišla su ili odlaze trojica najmoćnijih s lanjske top liste. Godina na izmaku, kad je riječ o stranim menadžerima koji upravljaju hrvatskim poslovanjem, bila je vrlo zanimljiva.

Poslovne krugove zatresla je iznenadna smjena jednog od najdugovječnijih Austrijanaca u nas. Heinzu Truskalleru, Liderovu lanjskome najmoćnijem strancu hrvatskog biznisa, iznenadnom odlukom njegova Nadzornog odbora oduzete su ovlasti nad Hypo Alpe-Adria bankom. Odlaskom predsjednika Uprave ‘Hipice’, upražnjen je i tron koji mu je lani dodijeljen. Truskaller ipak ostaje u Hrvatskoj, pa i nakon smjene s čelne pozicije banke koja je ušla u sve pore hrvatskog poslovanja. Kaže: – Dosad nisam imao razloga napustiti ovu predivnu zemlju. – O svojoj poslovnoj budućnosti ne može otkriti ništa konkretno, tek kaže da će vjerojatno i dalje surađivati s Hypo Grupom. – Najvažnije od svega jest to da sam upoznao sposobne ljude na koje se mogu osloniti. Osim toga, vjerujem da sam naučio koje greške treba izbjegavati. Naravno, dobro sam upoznao hrvatsko tržište što ću sigurno iskoristiti za svoje poslovne mogućnosti, ali s manje stresa nego do sada – kaže Truskaller za Lider.

Ove godine, njegovim odlaskom i bankarski je sektor izgubio prvu poziciju. Prema izboru uredništva Lidera, u naslonjač najmoćnijeg stranog menadžera smjestio se Amerikanac Paul M. Bisaro, član Uprave Plive te predsjednik i glavni operativni direktor Barr Pharmaceuticalsa, Plivina prekooceanskog preuzimatelja. U godini koja je na izmaku hrvatski poslovni krugovi ostali su bez trojice najmoćnijih stranaca: Heinz Truskaller smijenjen je iz Hypo Alpe-Adria banke, iz Ine odlazi Laszlo Geszti, a iz T-Mobilea je otišao Wolfgang Breuer.

Lista je napravljena na osnovi ZAPI-jeva istraživanja koje je prikazalo tisuću moćnih stranaca hrvatskog biznisa, na kojoj su popisani stranci koji hrvatski biznis kontroliraju iz nadzornih odbora, a sjedišta su im u drugim zemljama, kao i oni koji u Hrvatskoj ovdajšnjim biznismima upravljaju s pozicija članova i predsjednika uprava te prokurista. Tisuću stranaca upravlja i nadzire poslovanje 635 tvrtki u Hrvatskoj, čiji je lanjski ukupni prihod iznosio 15,3 milijardi eura. Uredništvo Lidera i ove je godine odabralo TOP 10 hrvatskih stranaca.

Na osnovi analize Zavoda za poslovna istraživanja (ZAPI) stranih menadžera u Hrvatskoj i ove godine, kao i lani, donosimo listu 100 stranaca koji radi svojih funkcija i tvrtki koje vode ili pak sudjeluju u njihovu vodstvu snažno utječu na ovdajšnje poslovne prilike. Kao i lani, rangirajući ih prema prihodu njihovih kompanija, i ove godine donosimo popis 60 predsjednika uprava i samostalnih direktora, te 40 članova uprava i prokurista. ‘Nekonvencionalni gospodin’, rekli su pojedinci koji su bili u prilici upoznati novoga najmoćnijega stranoga biznismena u Hrvatskoj. Paul Bisaro već je postavio kamen temeljac u Novom Marofu za gradnju novog Plivina proizvodnog pogona, što je bila i njegova prva promocija hrvatskoj javnosti nakon uzbudljive priče o preuzimanju.

Manje je važno koliko poznajem hrvatsko poslovanje, a više ono što ću činiti da bih sadašnjem menadžmentu osigurao sredstva za nastavak uspješnog poslovanja. Iako je laskavo da me smatrate ‘najmoćnijim stranim menadžerom u Hrvatskoj’, ja o sebi nemam takvo mišljenje. Moj je posao pridonijeti učinkovitoj integraciji naših dviju kompanija. Želja mi je na najbolji mogući način spojiti vještine i znanja zaposlenika dviju dosad odvojenih organizacija i ispuniti obveze prema svim našim zaposlenicima, dioničarima te kupcima i korisnicima. Također, nadam se da će me moji hrvatski kolege s vremenom prestat doživljavati kao stranca i da ću postati dijelom međunarodnog menadžmenta na čelu naše uspješno povezane kompanije.

Jednu od prednosti povezivanja Barra i Plive vidim u činjenici da sadašnji menadžment dobro poznaje hrvatsko i europska tržišta na kojemu Pliva uspješno posluje. Oslanjajući se na njihova stručna znanja, mogu im povjeriti poslovanje na lokalnom i europskim tržištima, a svoje napore istodobno usmjeriti na integraciju naših dviju kompanija. Znači, manje je važno koliko poznajem hrvatsko poslovanje, a više ono što ću činiti kako bih sadašnjem menadžmentu osigurao sredstva za nastavak uspješnog poslovanja na hrvatskom i ostalim europskim tržištima.

Svaka zemlja ima jedinstvene običaje, načine poslovanja i neformalnog druženja. I u SAD-u mnogi poslovi započinju i dovršavaju se na terenu za golf ili tijekom večere u restoranu. Gledamo li na taj način, nema velikih razlika u neformalnom komuniciranju i poslovanju. Mnogo poslovnih sastanaka održava se izvan službenih prostorija kompanija ili institucija. Druženje u manje formalnoj i opuštenoj atmosferi može biti vrlo korisno za sam posao, ako su potpuno zadovoljeni svi poslovnici, zakonski i etički standardi. Dosad nisam bio u prilici bolje upoznati ‘kulturu kafića’ i radujem se susretima s novim ljudima i druženju koje će pomoći uspjehu kompanije i zaposlenika.

Na samom ču početku u Hrvatskoj provoditi dosta vremena. Već sam posjetio sve važne Plivine lokacije i sastao se s direktorima odgovornim za pojedina tržišta. Njihova su mi znanja uvelike pomogla pri izradi integracijskih planova. Također mislim da ću i u doglednoj budućnosti dosta vremena provoditi u Hrvatskoj, ali ću i tijekom svog boravka u SAD-u s kolegama u Hrvatskoj biti u stalnoj komunikaciji.

Geszti će 2007. godinu započeti kao stariji potpredsjednik MOL-a za maloprodaju. Iako se vraća u domovinu, i dalje će utjecati na hrvatski biznis na osnovi, također nove, funkcije člana Nadzornog odbora hrvatske naftne kompanije. Na odlasku, Geszti relativizira svoju moć. – Kad je riječ o Ini, pravu moć nema menadžment, već hrvatska Vlada. Barem je tako dok je država većinski vlasnik jer se bez nje ne može donijeti nijedna odluka – kaže Geszti. Kao menadžera koji je u Hrvatsku došao iz vrlo sličnog sustava, mađarskoga, to ga, kaže, ne iznenađuje i ne ljuti.

U Mađarskoj smo naviknuli na takav način poslovanja, budući da i Hrvatska i Mađarska imaju vrlo slično povijesno nasljeđe – kaže Geszti. Tijekom mog mandata u Upravi Ine iznimno sam ponosan na to da smo uspjeli pokrenuti modernizaciju rafinerija jer ona Ini osigurava budućnost – kaže naš moćni stranac na odlasku.

I dok je lani treću poziciju držao Wolfgang Breuer, tadašnji predsjednik Uprave T-Mobilea, ove godine sektoru telekomunikacija izgubio se s vrha. Treći je Austrijanac Alois Steinbichler, zamjenik predsjednika Uprave ove godine redizajnirane Zagrebačke banke, a četvrti je zamjenik predsjednika Uprave Privredne banke Zagreb, tajnoviti Talijan Giancarlo Miranda. Obojica su napredovali u odnosu na prošlu godinu za jedno mjesto, a njihova moć očituje se u tome što predstavljaju većinske, strane vlasnike najvećih banaka.

Iza njih, na peto mjesto smjestio se novi predsjednik Uprave T-Mobilea Hrvatska Rainer Rathgeber. Naime, Breuer je lani bio više pozicioniran zato što je upravo on predvodio tim Deutsche Telekoma u preuzimanju većinskog udjela u HT-u, što mu je svakako omogućilo veći utjecaj na ukupno poslovanje cijele kompanije. Rathgebera tek čeka učvršćivanje svojih pozicija u domaćem poslovanju, a prema sudu onih koji su bili u prilici upoznati ga, mnogo je otvoreni i za komunikaciju pristupačniji od prethodnika.

Njegov konzultantsko nasljeđe, smatraju upućeni, omogućit će mu da lako ‘zapliva’ u hrvatske poslovne krugove. Marie-Helene Magenschab, inače vrlo spretna u komunikaciji i osvajanju naklonosti, u Rathgeberu je dobila, izgleda, dostojnu konkurenciju. Treća s liste najmoćnijih žena hrvatskog biznisa, predsjednica Uprave VIPneta, ove je godine šesta najmoćnija strankinja, dok je lani bila sedma. Dok je lani bio šesti, Uwe Gregorius ove je godine sedmi na listi, dijelom zato što su se ispred njega ‘u šesnaesterac’ ubacili moćniji igrači, a dijelom i stoga što tri godine ne uspijeva riješiti spor s malim dioničarima hrvatske podružnice Siemensa.

Christoph Mainusch novi je moćni Nijemac među prvih deset. Snažnim koracima Mainusch je zagrabio u hrvatski medijski prostor i u posljednjih godinu dana upravljajući RTL-om Hrvatska uspio u hrvatski način života ugraditi dio njemačkoga. Ne mislimo pritom na sadržaj njegova medija, nego na utjecaj mase u smislu kreiranja potrošačkih navika. Nije dakle riječ o fenomenološkom utjecaju, nego o marketinškom. Valja još naglasiti da je ove godine upravljačka ‘moć’ šefa RTL-a 37 milijuna eura, dok je lani bila tek 14 milijuna.

Iako je strani kapital u nekim sektorima hrvatskog biznisa sve prisutan, kao što je to financijski i telekomunikacijski sektor, u proizvodnji sektor tek probija. Za hrvatski je biznis pozitivno što najmoćniji stranci, pa i drugi na listi ove godine dolaze iz proizvodnog sektora, što ulijeva nadu da će se i u tom sektoru početi ozbiljnije širiti međunarodni know-how menadžerskog upravljanja.