Hrvatski Quadro napada vodeće i najprodavanije televizore Sony

Više od tristo tisuća televizora proda se na godinu u Hrvatskoj, a vrijednost tog biznisa procjenjuje se na više od 100 milijuna dolara na godinu. Proizvođači televizora imaju tako više od sto milijuna razloga za žestoku borbu, koja se u predlagadansko vrijeme, poznato po rastrošnosti, pretvara u pravi rat: cijenama, akcijama i markeškim kampanjama.

Na svjetskom tržištu klasični CRT televizori počeli su gubiti bitku, a borba za kupce prenijela se na proizvođače plazmi i LCD televizora. LCD je u trećem tromjesecju ove godine napokon pobjedio plazmu: u svijetu su prodana 2,32 milijuna LCD-a prema 1,96 milijuna plazmi, a analitičari najavljaju da će se razlika u broju prodanih primjeraka i dalje povećavati u korist LCD-a. Ti su se trendovi prenijeli i na Hrvatsku: televizori ravnih ekranova danas čine oko 42 posto vrijednosti ovog tržišta, od čega se dvije trećine odnosi na LCD-e. Iako na svjetskoj razini Sony zastaje za Samsungom kad je riječ o tržištu televizora, prema podacima GfK-a za razdoblje od veljače do svibnja ove godine, Sony u Hrvatskoj i dalje drži lidersku poziciju s gotovo dvostruko više prodanih televizora u odnosu na drugoplasirani Samsung. S obzirom na ukupnu vrijednost, Sonyjevi rezultati još su i bolji ima li se na umu da su cijene proizvođača iz Japana nešto više od Samsungovih.

Prema nekim procjenama, u 2006. godini u Hrvatskoj će se prodati oko 10 posto više televizora nego u prošloj, no zbog veće prodaje LCD-a i plazmi, koji su u cjenovno višoj kategoriji, vrijednost ovog tržišta narast će otprije like oko 15 posto. U tvrtki Santa Domenica, jednom od najvećih uvoznika Sonyjevih proizvoda u Hrvatskoj, planiraju rasti i iznad tih postotaka. Voditelj Marketinga u Santa Domenici Gordan Pavičić navodi da Sony u Hrvatskoj planira rast od 10 do 15 posto, a prema njegovim riječima, u Santa Domenici su premašili te ambiciozne planove: prodaja je narasla iznad 30 posto, odnosno broj prodanih televizora popeo se s 6.100 u 2005. godini na gotovo 8.000 primjeraka u tekućoj godini. S obzirom na vrstu televizora, lani su CRT televizori činili 65 posto prodaje u Santa Domenici, a ove godine tek 30 posto.

Sonyju, ali i brojnim drugim poznatim svjetskim proizvođačima televizora, najviše glavobolje, rekao je Pavičić, zadaje dampinganje cijena i veliki broj novootvorenih tvornica u zemljama s jeftinom radnom snagom koji proizvode vrlo jeftine i nekvalitetne proizvode.

Koliku opasnost poznatim brandovima predstavljaju jeftini televizori, vidljivo je i na hrvatskom tržištu na kojemu je Quadro ozbiljno uzdrmao tržište uzevši golem dio kolača u segmentu CRT televizora, poglavito u korist: od 375 tisuća televizora, koliko će biti prodano u 2006. godini, na Quadro se odnosi između 47 i 51 posto. Iako se GfK-ovi i HGK-ovi podaci drastično razlikuju te distributeri televizora imaju prigovore na oba istraživanja tržišta, evidentno je da je Quadro s niskim cijenama u Hrvatskoj polučio veliki uspjeh i da će velikima i dalje biti trn u oku. Vlasnik Quadra, a ujedno i distributer u Hrvatskoj jest tvrtka Inem, u vlasništvu Nenada Jagodića, koji je zajedno s još jednim partnerom u Turskoj prije deset godina organizirao proizvodnju televizora i drugih proizvoda iz segmenta konzumne elektronike pod imenom Quadro. Zahvaljujući jeftinoj proizvodnji, uspio je prema pristupačnim cijenama ponuditi te proizvode Hrvatskoj.

Prema riječima komercijalnog direktora Inema Petra Đindića Quadro je doživio ekspanziju dolaskom trgovačkih lanaca i danas je jedan od najvećih distributera konzumne elektronike s godišnjim prometom od 60 milijuna dolara, 75 zaposlenih i vlastitim distributivnim centrom. Za razliku od većine ostalih distributera televizora, Inem nema vlastitu maloprodaju jer smatra da se ne može dovoljno kvalitetno raditi i jedno i drugo, a Quadro televizore plasira na 200 prodajnih mjesta.

Politika prodaje televizora u Hrvatskoj prično se razlikuje od distributera do distributera, pa tako, primjerice, Exportdrvo, najveći uvoznik Panasonic, u svojih pet centara prodaje isključivo vlastite proizvode, kao i Santa Domenica u četiri Sonyjeva centra, dok, s druge strane, tvrtka Renoprom u prodajnim centrima Technomaxa uz Phillipsove nudi i televizore drugih renomiranih proizvođača. S obzirom na to da većinu prodaje ostvaruju u vlastitim trgovačkim centrima, gotovo svi distributeri planiraju otvoriti nove prodajne prostore: Exportdrvo u Zadru i vjerojatno u Puli, Santa Domenica u Rijeci i Splitu, a Renoprom u još dva velika hrvatska grada u Hrvatskoj, a namjerava se i proširiti i izvan granica gradnjom centra u Beogradu.

Trenutačno postoje dva Technomaxa, u Rijeci i Zagrebu, a gradnjom novih prodajnih prostora površine veće od 1.000 kvadrata namjeravamo se i dalje širiti. Budućnost distribucije je u gradnji vlastite prodajne mreže jer na taj način ne ovisite o drugima – objasnio je Damir Madarević, voditelj Nabave i tehnički u Renopromu. Naravno, osim putem vlastite maloprodaje, distributeri plasiraju televizore i u brojnim trgovačkim centrima i trgovinama specijaliziranim za konzumnu elektroniku – a gotovo svi navode da imaju između 200 i 250 kupaca.

Međusobni odnosi uvoznika i distributera televizora prilično su složeni i isprepleteni, pa primjerice Sancta Domenica uz Sonyjeve proizvode distribuira i Samsungove, koje kupuje od generalnog uvoznika te robne marke Europatradea. Zanimljiv je podatak da Sancta Domenica proda gotovo isti broj Sonyjevih i Samsungovih proizvoda.

Borba na tržištu televizora osim na razini LCD vs. plazma te na liniji različitih brandova odvija se i među distributerima istog branda televizora s obzirom na to da u većini slučaja postoji nekoliko distributera iste robne marke. Do prije dvije godine tvrtka Exportdrvo bila je generalni uvoznik i distributer za Panasonic, ali zbog financijskih teškoća izgubila je ekskluzivitet te danas mora dijeliti tržište Panasonicovih proizvoda s još nekoliko tvrtki. U međuvremenu se, kaže, voditelj Prodaje Stipe Ivišić, Exportdrvo financijski oporavio i cilj mu je vratiti se na staru poziciju, a konkurenciju pokušava izgurati kupujući velike količine proizvoda od Panasonica i na taj način suparnicima onemogućiti da dođu do Panasonicovih proizvoda.

Financijske su mogućnosti često presudne u ovom poslu jer morate uvijek imati dovoljnu količinu televizora na skladištu kako bi ih u kratkom roku mogli isporučiti potencijalnim kupcima. U isto vrijeme, morate dobro procijeniti tržište jer se cijene u tom poslu drastično mijenjaju. Ako ste naručili previše televizora, vrlo brzo možete napraviti gubitke s obzirom na to da se roba koju ste kupili i koja vam stoji na skladištu već sljedeći mjesec može kupiti za 50 ili 100 eura manje. Tada morate organizirati različite akcije kako biste što prije prodali taj televizor – objasnio je Stipe Ivišić.

Ova je godina za Exportdrvo i Panasonic, prema njegovim riječima, bila iznimno dobra, što potkrepljuje podacima da su u posljednjih pet mjeseci ostvarili rast od 200 do 400 posto. No, dodaje da unatoč iznimnoj godini s obzirom na to da se sve više prodaju plazme i LCD-i koji su skuplji od klasičnih televizora, kao i zahvaljujući Svjetskom nogometnom prvenstvu, dobit ne raste istim tempom jer se smanjuju marže, a u isto vrijeme rapidno pada i cijena televizora. U odnosu na prošlu godinu, rekao je Damir Madarević, cijene su se u prosjeku spustile za 25 do 30 posto, a najviše su se smanjile za LCD-e koji su se uglavnom izjednačili s plazmama.

Osim zbog izjednačavanja cijena tih dviju vrsta flat televizora, navodi Madarević, ukupni porast prodaje LCD-a u Hrvatskoj prouzročila je i činjenicom da se plazma ne proizvodi u veličini ispod 93,98 cm, dok LCD-i imaju mnogo veći raspon veličina. Iako podaci GfK-a pokazuju da su u Hrvatskoj LCD-i premašili plazme, Madarević ističe da ti podaci nisu precizni i smatra da plazma i dalje vodi pred LCD-ima s udjelom od oko 60 posto na tržištu flat televizora. Kad je riječ o predviđanjima glede budućnosti plazme, kaže da će taj oblik panela moći opstati samo bude li cijenom mogao konkurirati LCD-u čija je proizvodnja jeftinija.

LCD će u budućnosti stajati kao i danas klasični katodni televizor, a cijene će s vremenom ići u tom smjeru, ali neće padati istom brzinom kao što to bio slučaj posljednje godine – predvoda Madarević. Na pitanje jesu li bolje plazme ili LCD-i, odnosno koji televizor ima kvalitetniju sliku, odgovorio je da je to stvar ukusa jer je riječ o tehnološki posve različitim televizorima.

Odlučivati se između plazme ili LCD-a isto je kao birati između benzinca i dizelaša. Osnovno je pitanje kakvu sliku želite dobiti – objasnio je.

Ipak, većina svjetskih proizvođača odlučila se samo za jedan od ta dva proizvoda. Prema riječima Stipe Ivišića, Panasonic, Pioneer i Hitachi krenuli su nedavno u veliku svjetsku kampanju kojoj je cilj promovirati plazme. S druge strane, Samsung i Sony udružili su se s ciljem izrade nove generacije LCD-a. Stoga ne čudi da je Panasonic u Hrvatskoj preuzeo primat u prodaji plazmi, dok je u Hrvatskoj s više od 40 posto u prodaji LCD-a suvereni lider Sony. No, u toj rastućoj kategoriji i drugi brandovi pokušavaju poboljšati svoje pozicije, a najčešće se to radi nauštrb zarade, odnosno spuštanjem cijena ispod razine konkurentata. Na toj politici LG, odnosno uvoznik i distributer Ecos, posljednjih je godina pridobio veliki broj kupaca, a upravo je zato LG Electronics nedavno otvorio i svoje predstavništvo u Hrvatskoj. S obzirom na to da su najavili daljnje širenje u Hrvatskoj, smatraju upućeni, Inem najvjerojatnije neće više biti jedini uvoznik LG-a. Kad je riječ o dobitnicima i gubitnicima, svi se distributeri slažu da je najveći uspon posljednjih godina napravio Samsung, a iz kategorije ‘no name’ proizvoda izdvajaju Quadro, uz napomenu da, iako je uzeo golem postotak tržišta u kategoriji manjih i srednjih televizora isto ne može napraviti na tržištu flat televizora, jer pri uvodenju novih tehnologija stalno kaska za vodećim svjetskim brandovima.