Home / Edukacija i eventi / Uspjeh inovacija iz garaže

Uspjeh inovacija iz garaže

Ulaganje u znanje, novu tehnologiju i napredne sustave neke su od osnovnih razvoja gospodarstva, ali to u Hrvatskoj nije još u dovoljnoj mjeri prepoznato. Današnji svijet sve se više bipolarizira na kreativno i siromašan, a prema tomu zapravo i dijeli na razvijen i neražvijen. Točnije, nekreativni i ne mogu i ne mogu sudjelovati u takvu razvoju, osuđeni su na siromaštvu. Pa iako se zna da je znanje imperativ suvremene ekonomije i razvijenih gospodarstava, u Hrvatskoj se ono još takvime većinom ne prepoznaje. To se posebno zrcali iz podataka da tek nešto od 10 posto hrvatskih tvrtki ulaže u znanje.

Prošle su godine u razvojne projekte i intelektualno vlasništvo hrvatska poduzeća uložila samo 16-ak milijardi kuna, čime ni izbliza ne dostižemo europska. Osim što se ulaže donekle skroman iznos, mnogo je poraznije što vrlo mali broj poduzeća ulaže u ta, danas možda najvažnija, područja. Povuče li se paralela s izvozom, dolazimo do podatka da su tvrtke koje ulažu u napredne ideje i tehnologiju ujedno najveći i najbolji izvoznici i da njihovi proizvodi imaju najveću dodanu vrijednost. Također, razna su istraživanja pokazala da se ulaganje u znanje i inovativnost brzo i višestruko vraća. Bez obzira na to, u našoj zemlji gotovo 90 posto poduzeća ne ulaže u to i u novu tehnologiju. Ulažu najčešće veliki sustavi i tvrtke te moderne male i srednje tvrtke sa sposobnim menadžmentom, svjesnim da je to jedini ispravan, ali i moguć put želeli opstati. Kad je riječ o industrijskim granama, najmanje ulažu tradicionalne industrije, a u najvećim ulaganjima prednjače telekomunikacijske, farmaceutske i prehrambene tvrtke.

Mnogi su primjeri tvrtki osnovanih u garažama koje su u svega nekoliko godina, upravo zahvaljujući inovativnim idejama i novim pristupima, od dna došle do statusa najmoćnijih svjetskih tvrtki. Ne treba ni podsjećati da su na sličan način nastale i tvrtke bez kojih se ne može zamisliti svijet, primjerice Microsoft, Apple ili Google, kao i mnoge druge iz ostalih industrijskih grana, a ne samo informatičkoj.

Među inovativnim tvrtkama ima i naših – svijetli je primjer softverska tvrtka IN2, važan igrač u prodaji poslovnih sustava i u široj regiji. Posebnu pozornost posvećuje sustavima kontinuirana poslovanja – riječ je o informacijskim rješenjima za djelomično ili potpuno oživljavanje prekinutih kritičnih funkcija u nekoj organizaciji i planiranje strategije učinkovitog reagiranja na potencijalne probleme. Njihov je američki partner uz pomoć tog sustava uspješno obnovio poslovanje 30-ak tvrtki čije je sjedište bilo u danas srušenom Svjetskom trgovinskom centru u New Yorku. Primjerice, služeći se tim rješenjima, jedna od tih tvrtki, s gotovo 300 zaposlenih, obnovila poslovanje za 22 sata. Važno je napomenuti da se takvim naprednim rješenjima skraćuje vrijeme prekida poslovanja zbog nekih nepredviđenih okolnosti i nude alternativni načini poslovanja koji će sustav vratiti u stanje prije nastanka problema.

Da se znanjem i inovativnošću mogu potući i veliki, donedavno gotovo nedodirljivi konkurenti, govori i primjer 20-godišnjeg Karla Vaha, koji je preko svoje tvrtke prvi u Hrvatskoj ponudio i dobio koncesiju za WiMAX, odnosno razvijenu širokopojasnu radiotehniku za širokopojasni pristup internetu i telefoniji.

Odredene naznake pokazuju da su i naši gospodarstvenici počeli sve više razmišljati o tome kako biti konkurentan i jedinstven na svjetskom tržištu i približiti se idealima poslovne izvrsnosti. Tek se mali broj hrvatskih tvrtki primjereno koristi naprednim analitičkim alatima, ali čini se da ih sve više planira uvesti u dogledno vrijeme, kao i druge metode određivanja poslovne strategije. Važno je napomenuti da informatička rješenja nemaju svrhu ako se ne temelje na dobro razrađenim poslovnim procesima i strategiji, koji se, pak, temelje na objektivnoj metodologiji. U inovativnim unapređenjima svakako pomažu tvrtke koje se bave poslovnom inteligencijom (business intelligence), ali to je tržište kod nas zasad vrlo skromno. Naime, iako joj je rast dvoznamenkast, prošle je godine vrijednost toga tržišta bila skromnih 10 milijuna dolara.

E-učenje nudi bogat dizajn, može se prenijeti bilo kamo i bilo kada i posve je prilagodljivo, što svakom pojedinom učeniku omogućava da razvije svoj stil i posve iskoristi svoje potencijale. To je također inovacija u koju je uloženo najviše poduzetničkog kapitala i za koju su, što ne iznenađuje, dana najveća obećanja.

Pokušali smo ukratko prebrojiti sve prednosti inovacija nove tehnologije i znanja, ali i bez obzira na to, svijest o potrebi takvih ulaganja nije dovoljno razvijena i ukorijenjena u čelnim ljudima tvrtki. Ipak, iako sporo, stvari idu nabolje, premda često ne možemo biti zadovoljni dinamikom razvoja, jer u globaliziranom svijetu kao što je naši svi imaju jednaku šansu. Danas nije problem kupiti neku novu tehnologiju, ali pravu vrijednost dobije samo onaj tko je stvorio. Nadamo se da će pozitivni primjeri koji konkretno pokazuju da ulaganja u patente, licencije, razvojne projekte, intelektualni kapital i u sve upotrebljavaju znanje koje stvara novu vrijednost probuditi i većinu koja je takva ulaganja zanemarivala. Samo to može jamčiti bolje sutra te osigurati i njihovu i našu egzistenciju u razvijenom svijetu.