Home / Informacije / Na globalizacijskoj ljestvici u godinu dana Hrvatska pala za šest mjesta

Na globalizacijskoj ljestvici u godinu dana Hrvatska pala za šest mjesta

Nedovoljan politički angažman u usporedbi s ostalim zemljama glavni je krivac što je Hrvatska ove godine na ljestvici globalizacijske integracije u odnosu na lani pala za šest mjesta, može se zaključiti iz izvješća konzultantske kuće A. T. Kearney, koja je nedavno objavila rezultate najnovijeg istraživanja provedenog u suradnji s časopisom Foreign Policy. Na listi 62 zemlje Hrvatska ove godine zauzima 22. mjesto, dok je lani bila na 16. Ove je godine, prema globalizacijskom indeksu za 2006., Hrvatska na globalnom planu izgubila što je lani stekla u odnosu na prethodnu godinu. Lani smo zabilježili napredak na ljestvici globalne integracije jer smo se uspjeli za sedam mjesta.

Možemo zaključiti da je Ivica Račan s aspekta globalne integracije Hrvatskom vladao bolje od aktualnog premijera Iva Sanadera. Iako na prvi pogled zbujuje, zaključak je logičan. Naime, globalizacijski indeks za 2006. određen je na temelju podataka iz 2004. (Sanader preuzima premijersko mjesto u veljači te godine), a indeks za 2005. na osnovi podataka iz 2003. (premijer je bio Račan). U globalnom indeksu za 2004., određenom na temelju podataka iz 2002., Hrvatska je bila na 23. mjestu, što znači da smo ove godine s 22. mjestom ondje gdje smo i bili prije dvije godine.

Globalizacijski indeks nije zamišljen da ocjenjuje uspješnost premijera, ali ovogodišnji se poklopio, s obzirom na godine iz kojih se vuku podaci o promjeni vlasti u Hrvatskoj, pa je nemoguće zaobići ocjenu uspješnosti premijera, posebice zato što aktualni vrlo često javno nabraju grijeha bivšega. Kriteriji prema kojima to istraživanje mjeri globalnu integraciju svake zemlje uključuje 12 kategorija grupiranih u četiri sektora.

Kvalitetu svojega političkog angažmana Sanader ipak može braniti. Pad Hrvatske može se protumačiti i tako da kažemo da nismo mi u 2004. bili toliko loši koliko su drugi bili dobri (u svibnju 2004. godine 10 novih članica prišlo je u EU). Naime, politički je angažman Hrvatske ocijenjen nedovoljnim u usporedbi s ostalim promatranim zemljama, posebno s aspekta članstva u međunarodnim organizacijama. No, Hrvatska pada i prema ekonomskim kriterijima. Indeks pokazuje na kojem se području pojedine zemlje najviše otvaraju svjetskim trendovima, pa bi hrvatsko padanje trebalo zabrinuti, posebice ono za 11 mjesta kad je riječ o stranim ulaganjima.

U službenom tumačenju globalizacijskog indeksa za ovu godinu u konzultantskoj kući A. T. Kearney kažu da za Hrvatsku i nije tako loš. Tumače da je riječ o indeksu koji treba shvatiti kao putokaz i ističu da će radi velikih napora Hrvatske da se priključi EU rang na političkom dijelu indeksa porasti.

Promatra li se ekonomsko dimenzija indeksa, Hrvatska je na nelošem 14. mjestu, službeno je tumačenje A. T. Kearneyja. Ipak, lani je zemlja, s obzirom na ekonomiju, zauzela sedmo mjesto, a strana ulaganja ove su godine s lanjskog osmog mjesta ove godine pala na 19. mjesto. Najbolje sto-jimo kad se promatraju kontakti građana, jer smo 2006. bili na visokom petome mjestu. U istraživanju se promatralo 62 zemlje koje zajedno čine 96 posto svjetskog BDP-a i 85 posto svjetskog stanovništva. Hrvatskoj utjeha zbog loših rezultata možda može biti i to da su ispod nas na ljestvici Slovačka, Rumunjska, Grčka i Poljska, koje nisu ušle među prvih 25, ali i Francuska, Portugal te Španjolska.