Home / Financije / Država odobrila samo četiri od potrebnih 30 milijuna kuna

Država odobrila samo četiri od potrebnih 30 milijuna kuna

Da je u proračunu za sljedeću godinu odobreno dovoljno novca za osnivanje fonda rizičnoga kapitala, on bi mogao početi raditi, a na taj bi se način svi poduzetnici koji imaju rizične projekte vezane uz nove tehnologije mogli kandidirati za odobravanje sredstava kojim bi te projekte financirali. Praksa financiranja rizičnih projekata malih i srednjih poduzetnika ne postoji u Hrvatskoj, nego država financira samo nove tehnologije koje su sigurne, odnosno dokazane na tržištu.

U proračunu za sljedeću godinu namijenjeno je četiri milijuna kuna za osnivanje fonda, što nije dovoljno. Planirana sredstva kojima bi se poslovanje fonda moglo pokrenuti bila su 30 milijuna kuna – kaže pomoćnik ministra gospodarstva Ivan Bračić.

Za fond rizičnoga kapitala, osim novca iz državnog proračuna, sredstva bi izdvojile i županije, ali bez onih koje su na područjima posebne državne skrbi, a također ne bi sve županije podjednako sudjelovale u financiranju fonda. Odnosno, to bi ovisilo o razvijenosti pojedine županije. Prvotni je plan bio da bi županije sljedeće godine zajedno izdvojile oko 15 milijuna kuna u fond.

No, budući da fond ne počinje raditi, svi planovi prebacuju se na 2008. godinu. Do tada bi također trebalo uvesti i zakon kojim bi se reguliralo poslovanje tog fonda. U njegov se nacrt, naime, već namjeravalo krenuti, a s obzirom na to da je fond trebao početi raditi sljedeće godine. Iz njega bi novac dobili poduzetnici koji bi svoj projekt kandidirali samostalno ili u suradnji s partnerom, primjerice inovatorom, a nakon što bi mu se novac odobrio, fond bi ušao u vlasničku strukturu te tvrtke. U društvu bi se fond zadržao do pet godina.

Koliko će koja županija dobiti sredstva iz fonda ovisit će o broju projekata koji će se kandidirati unutar pojedine županije. Nadam se da će se kroz neko vrijeme u njegov rad uključiti i poslovne banke. Takvi fondovi rizičnoga kapitala koje osniva država postoje u nizu drugih zemalja. Iskustvo pokazuje da je isplativih projekata financiranih iz fonda više od onih promašenih – kaže Bračić.

S obzirom na to da četiri milijuna kuna nije dovoljno za početak rada fonda, taj će se novac najvjerojatnije preraspodjelom unutar Ministarstva preusmjeriti u atraktivne projekte financiranja novih tehnologija, inovacija ili nadzora kvalitete.

To će pomoći da ostvarimo cilj kojim želimo više novca izdvojiti za projekte nove tehnologije. Već nam je ove godine bila želja izdvojiti po projektu 200.000 kuna, ali zbog nedostatka novca uspjeli smo odobriti tek oko 70.000 kuna za projekt. Ukupno smo u ovoj godini plasirali oko 12 milijuna kuna u projekte nove tehnologije, a zajedno s projektima sustava kvalitete, edukacije i marketinga oko 118 milijuna kuna. Kad se u konačnici zbroje sredstva koje kroz poticaje nudimo malim poduzetnicima, ona su veća. Jer osim u novim tehnologijama, Ministarstvo gospodarstva tog istog poduzetnika može pratiti i u primjerice nadzoru kvalitete, edukaciji djelatnika ili marketinškoj aktivnosti, odnosno sveukupna odobrena sredstva mogu doseći i oko 350.000 tisuća kuna – dodaje Bračić i nastavlja: – Prije svega, cilja se na proizvodne djelatnosti, a javljaju se tvrtke iz raznih područja, od metaloprađivačke, tekstilne, prehrambene industrije i sl. Pri odabiru vodimo se načelima da projekt ekološki pridonosi i da omogućava podizanje konkurentnosti, odnosno da ima vrijednost, kvalitetu i da bude priznat od kupca.