Za uspjeh je obično potrebna sreća. No, nekako mi se čini da što više radim, imam više sreće. Te riječi drevnog indijskoga mudraca na najbolji način ilustriraju marketing u suvremenoj eri poslovanja. Tako za uspjeh lansiranja novog proizvoda nisu dovoljne ni sreća, ni briljantna ideja, nego marljivo izgrađena strategija. Naime, od stotine novih proizvoda tek jedan ima najviše izgleda da postane brand. Ostali se, nažalost, utope u moru bezličnih artikala i vrlo brzo dospiju u posljednju fazu životnog ciklusa. Čak i kad je kompanija uvjerena da je njezin novi proizvod nešto najbolje na tržištu, potrošači ga doživljavaju tek kao jedan u nizu, pa ih treba uvjeriti da on donosi jedinstvenu korist, jer ga tada spremno kupuju. S obzirom na to da kompanije imaju samo jednu šansu za uspješno lansiranje novog proizvoda, nije li im najvažnije uložiti više vremena i novca u to da njegov ‘debi’ ispadne baš kako treba?
Nakon što se ideja privlačnog proizvoda pretvori u koncept, treba ga testirati kod potrošača. Ako potrošači reagiraju pozitivno i koncept prođe poslovni test, odnosno zadovolji ciljeve kompanije, oblikuje se u jednu ili više fizičkih verzija odnosno prototip – objasnio je prvu fazu istraživanja koju kompanije trebaju provesti generalni direktor marketinške agencije Imago Damir Ciglar. Gotovi prototipi podvrgavaju se testovima funkcionalnosti i preferencije potrošača, nakon čega se proizvod dotjeruje imenom i pakiranjem te provode preliminarni marketinški programi testiranja tržišta. Prema Ciglarovim riječima, postoji nekoliko vrsta testiranja tržišta potrošnih dobara, ali se ona kao i spomenuti koraci nažalost rijetko provode u praksi domaćih poduzeća. Unatoč sugestijama marketinška da ozbiljno pristupe istraživanju tržišta, poduzetnici su skloniji preskakati koji od koraka, što se u kasnijim fazama može pokazati kobnim. Međutim, iznimke, kaže direktorica marketinške agencije TFM Suzana Kulaš, ipak postoje.
Upravo radimo na lansiranju novog branda piva. Riječ je o lager pivu Prima tvrtke Robić čiji su nam vlasnici u vezi s marketinškom strategijom dali odriješene ruke. Projektu smo, stoga, pristupili vrlo profesionalno i provedbu počeli kao po udžbeniku – priča Kulaš. U suradnji s tvrtkom Accent napravljen je, među ostalim, test proizvoda kojim se ispituju svi elementi piva te test etikete kojim se bira etiketa koja najbolje odgovara njegovu imidžu. Dobili smo iznimno korisne podatke o tome kako se ispitnicima etiketa svida, ali i kako korelira sa stvarnim proizvodom. Naime, potrošaču se dizajn ambalaže proizvoda može iznimno svidjeti, a da istodobno ne uspostavi stvarni odnos s obilježjima proizvoda – tvrdi Suzana Kulaš i dodaje da, primjerice, ako dizajn asociira na ‘snažno’ pivo, a ono je lagano, potrošači će se u konačnici osjećati prevarenima jer je doživljaj onoga što biraju na prodajnome mjestu i onoga što konzumiraju kod kuće bitno drugačiji.
Smatram da fokus grupa od desetak ljudi, od kojih pokušavate dobiti objektivne pokazatelje, može postati ‘ubojicom’ kreativnosti. Tu metodu preporučujem jedino kao polazište za ozbiljnija istraživanja – smatra Kulaš. Ispitanici imaju čast dati zeleno svjetlo imenu i pakiranju branda. U eri generacije Y, u kojoj potrošači kupuju dodatnu vrijednost, a ne temeljnu funkciju proizvoda, ime i pakiranje proizvoda činitelji su na koje se kupci često ‘zakvače’. Pakiranje treba biti funkcionalno, odnosno mora na najbolji način zaštiti proizvod koji sadrži. S druge strane, budući da je postalo i važnim marketinškim instrumentom, dobro oblikovana ambalaža koja privlači pozornost i stvara povoljan ukupni dojam, potencijalnom potrošaču stvara dodatnu, a proizvođaču promocijsku vrijednost – kaže Ciglar čiji je kreativni tim nedavno osmislio dizajn i ime dvaju novih Kraševih brandova – čokoladu Kraš 1911 i Prekrašne kolačiće.
Namjena Kraševih ekskluzivnih čokolada i deserata bila je izgradnja novog imidža cijele kompanije. Budući da je i ime trebalo na neki način spominjati Kraš i njegovu tradiciju, nova linija je nazvana Kraš 1911, što je i dodatno osnaženo originalnim, brižno razrađenim dizajnom i kvalitetnim pakiranjem – kazao je Ciglar i dodao da su proizvodi Kraš 1911 osvojili i priznanja Cropak 2006. u kategoriji dizajna ambalaže, displeja i etikete hrvatskog proizvoda. Za razliku od ekskluzivne čokolade, koja se na policama izdvaja po svom specifičnom pakiranju, Kraš je s brandom Prekrašni kolačići igrao na kartu imena.
Pri uvođenja na tržište nove linije proizvoda, kolačića punjenih nugat kremom, komadima čokolade te dvobojnih kolačića, Kraš je definirao i ime Finesa. No, Imago je sugerirao da se snaga Kraševa imena dodatno iskoristi u predstavljanju, počevši od imena proizvoda, preko sloganu do samog izgovora. Smatram da su tako nastali proizvodi koji već pokazuju kako su na najboljem putu da postanu brand Krašotice, Krašopisi i Krašuljci – priča Ciglar. Doduše, kompanijama koje već imaju izgrađen brand lakše je pozicionirati novi proizvod.
Najlakše je, primjerice, lansirati novi PlayStation 3 za kojim ljudi žude već i prije nego što stigne na hrvatsko tržište. PlayStation 3 je ‘predmet želje’, a Sony je uložio nevjerojatna sredstva u razvoj tog proizvoda – kazala je Kulaš i dodala da nikad nije problem lansirati proizvod koji ima jasne prednosti u odnosu na konkurenciju. S njom se slaže i direktor agencije Imago, koji tvrdi da je najteže lansirati proizvode koji nisu jasno pozicionirani, odnosno koji za potrošača nemaju jasno vidljivu korist.
Takvi proizvodi mogu pripadati prehrambenom ili informatičkom sektoru – nastavlja Ciglar. Nakon što proizvod od ispitanika dobije zeleno svjetlo, počinje njegov debi, odnosno prvo pojavljivanje u javnosti. Prema nekim istraživanjima medijski kampanji novog proizvoda potrošač mora vidjeti ili čuti sedam puta prije nego što se uopće odluči na kupnju. Međutim, zbog proračunskih ograničenja riječ je o kompaniji mogu priuštiti da za sedam objava zakupe termine na radiju i televiziji. Marketingaši sugeriraju češće objavljivanje oglasa u specijaliziranim medijima, umjesto jedne ‘bum’ kampanje na nacionalnoj razini. Prema riječima Suzane Kulaš, iz čije su se radionice plasirale kampanje za 30 novih proizvoda, vrlo je važno da se medijska strategija dijelom temelji na rezultatima istraživanja.